Sjednica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda održava se danas, a posvećena je Bosni i Hercegovini.
Visoki predstavnik u BiH Kristijan Šmit (Christian Schmidt) obratit će se Vijeću sigurnosti UN-a i predstaviti 65. izvještaj o statusu provedbe mira u BiH.
Korak ka EU
Sjednica se održava u jeku rasprava oko UN-ove rezolucije o genocidu u Srebrenici kojoj se protivi manji bh. entitet RS, kao i Srbija, potpomognura Kinom i Rusijom. Danas je i Mađarska rekla da neće glasati za rezoluciju. Potvrđeno je da će sjednica Generalne skupštine UN-a na kojoj će se glasati o rezoluciji biti 23. maja.
Šmit je podsjetio da je 21. marta Evropsko vijeće odlučilo otvoriti pregovore za BiH.
- Želim čestitati predsjedniku Bećiroviću na ovom važnom koraku koji može predstavljati odličan korak ka napretku BiH – naveo je Šmit dodavši da je to politički opravdana odluka.
Naglasio je da se građani plaše rata žele da žive u miru u stabilnosti.
- Taj korak ka EU može im osigurati sigurnost. Pozivam sve da se poduzmu koraci da se zajednički djeluje na napretku. Treba dosta uložiti u povjerenje. To je još nezavršen posao, tek je početak. Politički lideri su dobili zadatak i zato je odluka Evropskog vijeća ohrabrenje - naveo je Šmit.
Dodao je da pad nataliteta može dovesti do toga da BiH izgubi mlade generacije.
- To je veliki izazov. Želim se zahvaltiti UN-u što su dali podršku na demografskom jačanju BiH. BiH mora da sprovede reforme. Mirovni sporazum je početna tačka, on garantira suverenitet BiH. Mirovni sporazum govori o postignućima koji omoguće BiH da napreduje na putu pristupanja EU. Ove strukture su utvrđene u Općem okvirnom sporazumu, zato moramo poštovati sve institucije. U svjetlu pridruživanja EU koji je u suštini ideja evropskih integracija, ovo je dobra prilika da se korak po korak stvori pozitivna klima i da se jača povjerenje i stabilnost - naveo je Šmit.
Poručio je da je otvaranje pregovora s EU važan trenutak.
- A on je sada pod rizikom zbog djelovanja iz RS, ali i drugih koji pokušavaju potkopati BiH, njene nadležnosti i institucije. To je prijetnja vlastima i funkcionalnosti države da izvršavaju svoje obaveze. Izjednačavanje administrativne s međunarodnom granicom je nešto što se smatra prijetnjom. Imamo veliki pritisak na međunarodne organizacije jer se insistira na ukidanju Suda i Tužilaštva. Možemo izgubiti proces izbora sudija i tužilaca prema zakonu o VSTV-u i nadam se da će se nešto poduzeti. Potrebno je pronaći krajnje rješenje i to je moguće ako se političari iz oba entiteta uključe - istakao je Šmit.
Dodao je da bi imenovanje sudije bio korak u dobrom smjeru i pozvao je Parlament da to odobri.
- Dame i gospodo, vezano za Dejtonski mirovni sporazum, smatram da RS i njene vlasti teško krše Dejtonski sporazum. Antidejtonsko postupanje je prijetnja secesijom RS, to može donijeti teške posljedice za BiH i cijeli region. Mi u međunarodnoj zajednici moramo pratiti šta se dešava i zajednički djelovati. Situacija se ne može smatrati nestabilnom, ali može biti krhka i može se pogoršati. Pozivam lidere da ne reagiraju na provokacije. Evropski put može da ojača stabilnost BiH i svi trebaju da prihvate da niko ne može uništiti temelje kuće koje drugi žele da izgrade - istakao je Šmit.
Podsjetio je na nezapamćen pritisak na pravosudne institucije. Osim što promovira ukidanje Suda BiH i Tužilaštva BiH, vladajuća koalicija RS podriva BiH Ustavni sud kao čuvara ustavno-pravnog poretka BiH, rekao je.
- Izazovi instituciji i mandatu visokog predstavnika također su se nastavili nesmanjeno. To uključuje zapaljivu retoriku, ali i radnje da se potkopa poštovanje međunarodna ad hoc institucija visokog predstavnika, a time i njegovu sposobnost da provede mandat GFAP-a. Predstavnici vladajuće koalicije RS eklatantno zloupotrebljavaju institucije BiH u unapređenje ovog cilja. Konačna nadležnost za tumačenje GFAP-a u potpunosti je povjerena visokom predstavnik, a ne entitetu. Ove akcije stranaka vladajuće koalicije u RS idu ruku pod ruku sa njihovim zakonodavnim inicijativama u samoj RS, koje ograničavaju građanski prostor kako bi ućutkali, obeshrabrili, prijetili i na kraju kažnjavala različita politička mišljenja.
Ako se s njima nastavi, ove radnje bi mogle dovesti do de facto ako ne i de jure raspada države BiH, za šta se kontinuirano zalaže predsjednik RS Milorad Dodik. Ovo bi bio scenario sa teškim posljedicama - istakao je Šmit.
Glorificiranje ratnih zločina je neprihvatljivo
Ured visokog predstavnika treba nastaviti s mandatom jer je i dalje ne mogu dati prijedlog i pozitivnu procjenu članicama PIC-a, i zato se ured ne može zatvoriti, rekao je Šmit i dodao da će se više baviti zabranom diskriminacije nego što je prije bio slučaj.
Osvrnuo se na Misiju "Althea" u BiH istaknuvši da treba da dobije produženje mandata i doprinese stabilnosti države.
- Treba gledati na EUFOR i ALTEA-u kao pozitivan korak. Zato dajem podršku produženju misije - kazao je Šmit.
Pozvao je vlasti BiH da ojačaju izborni integritet.
Podsjetio je da je izmijenio Izborni zakon BiH, u svjetlu izbora koji će se održati 6. oktobra.
- Također, donio sam odluku da oni koji su presuđeni za ratne zločine ne mogu učestvovati na izborima. Imamo mišljenje stručnjaka međunarodnog prava koji su dali podršku ovoj odluci. Jučer su neki od najviših zvaničnika iz RS doveli do skandala zbog spomenika Ratku Mladiću. To je teško kršenje Krivičnog zakona BiH i to se nikako ne može prihvatiti. Glorificiranje ratnih zločina je neprihvatljivo - istakao je Šmit.
Naglasio je da su negiranje genocida u Srebrenici i glorifikacija ratnih zločinaca neprihvatljivi.
- Pojedine političke strukture se ne mogu pomiriti sa prošlošću. Genocid se desio, za to postoje presude, a ne mišljenja. Ne postoji kolektivna krivnja nacije, to je pojedinačna odgovornost. Moramo podržavati mlade u BiH da nikada više ne bude rata.
Želim iskoristiti ovaj trenutak da govorim o približavanju BiH evropskoj porodici. Svi imamo odgovornost za prosperitetnu mogućnost - zaključio je Šmit.
