Suho voće u sebi sadrži visok udio šećera, glukoze i fruktoze, ali se ne treba gledati samo kroz broj kalorija jer mogu imati i brojne pozitivne efekte na organizam. Jedna od tih suhih voćki je suha šljiva koja ima protuupalno djelovanje.

Uzorci upale

Upala u organizmu predstavlja ključni dio imuniteta i odbrane od stranih tijela. Upala se dijeli na akutnu i hroničnu. Akutna upala predstavlja naprimjer stanje kada se porežemo i kada tijelo proizvodi upalne stanice kako bi došlo do zarastanja  rane. 

Kod stanja hronične upale tijelo nastavlja proizvoditi upalne stanice i kada neposredna opasnost za organizam ne postoji, naprimjer kod autoimunih bolesti. 

Također, hroničnoj upali u organizmu doprinosi stres, prekomjerni unos alkohola, pretilost, dim cigareta i onečišćenje zraka. Upalni proces predstavlja glavni faktor rizika za razvoj brojnih hroničnih bolesti povezanih sa starenjem, uključujući kardiovaskularne bolesti, šećernu bolest, reumatoidni artritis i osteoporozu. 

Hronično upalno stanje, popraćeno starenjem može rezultirati oštećenjem tkiva, izazivanjem oksidativnog stresa te pridonijeti razvoju spomenutih hroničnih bolesti.

Nizak estrogen

Istraživanja pokazuju da niske razine ženskog spolnog hormona estrogena tokom menopauze povećavaju razinu cirkulirajućih upalnih stanica (citokina) povezanih s razvojem bolesti kod žena u postmenopauzi. 

Naime, estrogen je važan hormonski regulator proupalnih citokina (poput IL-1β, IL-6 i TNF-α), koji imaju ključnu ulogu u gubitku koštane mase u postmenopauzi.

Estrogen inhibira proizvodnju proupalnih citokina unutar koštanog tkiva te pridonosi uravnoteženom procesu koštane pregradnje odnosno zdravlju kostiju. 

Međutim, nedostatak estrogena, karakterističan za razdoblje menopauze, remeti spomenutu ravnotežu, dovodeći do povećanog izlučivanja proupalnih citokina i ubrzanog gubitka koštane mase.

Istraživanje o suhim šljivama

Epidemiološke studije podržavaju ulogu unosa voća i povrća u sprječavanju gubitka koštane mase kod žena u postmenopauzi. 

Suhe šljive opsežno su proučavane kao funkcionalna hrana za poboljšanje zdravlja kostiju budući da obiluju nizom bioaktivnih spojeva, uključujući vitamine, minerale i fenolne spojeve. 

Studije provedene na životinjama ukazuju da suhe šljive i njihovi polifenolni spojevi poboljšavaju zdravlje kostiju putem protuupalnih i antioksidativnih mehanizama.

Novo istraživanje bavilo se proučavanjem utjecaja uzimanja suhih šljiva na zdravlje tokom čak godine dana, a mjerili su se pokazatelji imunosnog, upalnog i oksidativnog stresa kod žena u postmenopauzi. 

Studija je uključila 235 žena u postmenopauzi, dobi 55 do 75 godina, nasumično raspoređenih u tri skupine. Prva je skupina unosila 50 grama suhih šljiva/dan, druga skupina unosila je 100 grama suhih šljiva/ dan, a treća skupina je bila kontrolna skupina. 

Na početku kao i nakon 12 mjeseci intervencije, prikupljeni su uzorci krvi za mjerenje razine serumskog C-reaktivnog proteina (CRP-a), serumskog ukupnog antioksidativnog kapaciteta (TAC), 8-izoprostana u plazmi, proupalnih citokina te udjela i aktivacije cirkulirajućih monocita.

Uočeno je da konzumacija suhih šljiva nije promijenila koncentracije CRP-a, TAC, 8-izoprostana u plazmi i proupalnih citokina. Međutim, uočeno je značajno smanjenje udjela cirkulirajućih monocita u skupini koja je uzimala 100 grama suhih šljiva/dan u poređenju s kontrolnom skupinom.

Zaključak studije

Naučnici smatraju da su za protuupalno djelovanje suhih šljiva zaslužni bioaktivni spojevi kojih u ovoj namirnici ima u izobilju, a sudeći prema dobivenim rezultatima ovog istraživanja, suhe šljive u prehrani promiču zdravlje i smanjuju rizik od hroničnih bolesti, konkretno rizik od osteoporoze.