BIH

Vlast, sindikati i poslodavci u BiH moraju mijenjati filozofiju vođenja socijalnog dijaloga!

Ako želimo postići EU standarde

Autor:A. Du. – Mi. K.

25.11.2016

Socijalni dijalog je pojam koji se koristi u EU više od tri desetljeća. Počeo je 1985. godine na inicijativu Evropske komisije. Naime, jedinstvenim evropskim aktom Evropska komisija obavezana je na razvoj socijalnog dijaloga.

Socijalni partneri na nivou Evrope su Evropska konfederacija sindikata (ETUC), Unija industrija Evropske zajednice (UNICE) i Evropski centar za javno preduzetništvo (CEEP).  S ciljem unapređenja socijalnog dijaloga 2003. godine uspostavljen je i Trojni socijalni samit za razvoj i zapošljavanje koji se održava jednom godišnje i koji okuplja visoke zvaničnike EU, predsjedavajućeg Vijeća EU, Evropsku komisiju i socijalne partnere.

Zbog prijeko potrebnog uspostavljanju socijalnog dijaloga na relaciji vlast - poslodavci – radnici u BiH, EU je u našoj državi pokrenula projekat „Podrška socijalnim partnerima u socijalnom dijalogu“. Projekat je počeo sa provedbom u januaru 2016. i trajat će do januara 2018. godine, potvrdila je za “Avazov” portal voditeljica ovog projekata Jelena Katić

- Projekt je nastao kao rezultat implementacije komunikacijske strategije proširenja, usvojene od Evropske komisije, kao i Strategije proširenja/Glavni izazovi 2013.–2014. u kojima se naglašava važnost boljeg i većeg sudjelovanja socijalnih partnera u procesu reformi u zemljama proširenja Evropske unije. Upravo na tom tragu, projekt "Podrška socijalnim partnerima u socijalnom dijalogu" ima za cilj poduprijeti poboljšanje socijalnog dijaloga u Bosni i Hercegovini – kaže Katić.

Ona ističe da socijalni dijalog u BiH trenutno funkcioniše na principu da svaka strana u tom dijalogu nastoji da nametne svoje interese. 

- Naime, svaki od socijalnih partnera kompromis doživljava kao ustupke koje pravi, a pravi ih isključivo onoj drugoj strani, dok su opšti i zajednički interesi u potpunosti gurnuti u stranu. U takvom kontekstu puno je teže postići kompromis, jer se kompromis doživljava kao poraz. Međutim, u procesu socijalnog dijaloga ključno je da su sve relevantne strane istinski uključene, i to na svim nivoima. Praksa drugih zemalja pokazala je kako je uključivanje socijalnih partnera u reforme od vitalnog značaja, budući da su rešenja pronađena kroz socijalni dijalog bolje i šire prihvaćena, lakše ih je provesti u praksi i manja je verovatnoća da će dovesti do konflikta i štrajkova – ističe Katić.

Ona navodi da je praksa pokazala kako se konsenzusom sa socijalnim partnerima osighurava dugoročna održivost ekonomskih i socijalnih reformi. 

- Zemlje u kojima su i socijalni dijalog i institucije industrijskih odnosa snažne, su zemlje u kojima su privredna i socijalna situacija otpornije na krize i probleme i nalaze se pod manjim pritiskom. Razvoj i promocija socijalnog dijaloga bitan su element evropskog socijalnog modela, s obzirom na to da imaju ključnu ulogu u podsticanju konkurentnosti i pravednosti, te u poboljšanju privrednog i društvenog blagostanja – navela je Katić.

jelena-katic

Jelena Katić

Predsjednik Ekonomsko-socijalnog vijeća FBiH Edhem Biber kazao je da u Bosni i Hercegovini odavno postoji socijalni dijalog između tri socijalna partnera vlade, sindikata i poslodavaca.

edhem-biber

Edhem Biber

- Nažalost taj socijalni dijalog se vodi na nivou entiteta. Još nije formirana institucija koja bi bila na nivou BiH. Kad je u pitanju Federacija postoji od 2002. godine institucija zvana Ekonomsko-socijalno vijeće. Ona redovno zasjeda, jednom mjesečno imaju najmanje jednu sjednicu. Često se dešavale i vanredne sjednice. Raspravlja se o svim važnim pitanjima ekonomsko-socijalnog i radnog odnosa u Federaciji BiH. Socijalni partneri iznose svoje stavove i mišljenja, daju određene preporuke, predlažu Vladi, Parlamentu, eventualna poboljšanja datih zakonskih rješenja i na takav način učestvuje se u kreiranju najvažnijih pitanja. Socijalni dijalog i jeste važan, ponekad dođe do nekih problema, ali se redovno vodi - kazao je Biber.

Predsjednica Sindikata RS Ranka Mišić kazala je da ne bi usko vezala socijalni dijalog i ekonomski razvoj. 

- Prije svega vrlo je diskutabilno šta to znači socijalni dijalog i ko su učesnici u socijalnom dijalogu. Dakle u BiH to imamo na nivou entiteta tu formu koja je utemeljena na konvecijama Međunarodne organizacije rada, ali je činjenica da sva tri socijalna partnera trebaju jednako pravo da  učestvuju u socijalnom dijalogu da ga razvijaju, da budu usredsređeni na kompromise, ali to u BiH ni u jednom entitetu nije slučaj. Ako imate vladu i poslodavce na jednoj strani, sindikate na drugoj ili s vremena na vrijeme se te uloge mijenjaju, uglavnom, karika koja gubi za pregovaračkim stolom su sindikati - kazala je Mišić.

ranka-misic2

Ranka Mišić

Prema njenim riječima oni koji imaju moć, kapital, jer oni koji imaju političku moć su bitni i donose odluke.

- Kulture dijaloga nema, nego nešto sasvim drugačija priča. Sve se svodi uglavnom na omalovažavanje, diskvalifikovanje onog slabijeg što nikako ne bi smjelo da bude - kazala je Mišić.

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.