Vojske Hrvatske i Slovenije nisu sposobne ni za kakve veće operacije, a i loše su opremljene, tvrde vojni stručnjaci.

Neki političari i strani mediji pominjali su tokom posljednjih dana mogućnost izbijanja rata između Hrvatske i Slovenije zbog spora oko primjene arbitražne odluke za Piranski zaljev, ali vojni eksperti tvrde da to nije realno. 

Vojna oprema

Prema dostupnim podacima, 83 posto slovenačkog budžeta troši se na plaće, a budžet se, kao i u Hrvatskoj, smanjuje iz godine u godinu.  

Slovenačka vojska se sporo razvija - tek 0,7 posto budžeta troši se na nabavku naoružanja.

General Alan Geder navodi da slovenačka vojska nije u stanju ni da sprovede primarni zadatak - oružanu borbu, te da se može koristiti samo za sekundarne zadatke, poput pomaganja u prirodnim katastrofama i migrantskim krizama. 

Hrvatska se često hvali novom vojnom opremom koju je posljednjih nekoliko godina dobila od SAD, ali nije u stanju da je održava.

Hrvatska i Slovenija imaju vojna vozila "patrija", i to sasvim dovoljan broj. Međutim, nijedna nema novca da oklopna vozila opremi naoružanjem.

Prema podacima objavljenima na stranici "Global fire power" (globalfirepower.com), dvije države imaju po nekoliko desetina tenkova, ali nigdje se ne navodi koliko ih je ispravno i spremno za upotrebu.

Slovenija ima i dva napadačka aviona, a imala je i dva propelerca marke "pilatus" koja se mogu naoružati, ali su oba prodata.  

Brojni migovi

Hrvatska nominalno ima 12 "migova", ali, kako navode vojni analitičari, oni su "veća opasnost za pilote nego za neprijatelja". 

U podacima portala nisu navedeni helikopteri "kiova", koji su tek stigli u Hrvatsku, a za koje tek treba obučiti pilote i eventualno kupiti naoružanje.

Hrvatska izdvaja nešto više novca za odbranu od Slovenije. Godišnje je to 4,5 milijardi kuna (milijarda i 300.000 KM9, od čega 56 posto iznosa odlazi na plaće.