Ishod referenduma u Kataloniji, iako je formalno nelegalan, svima je jasno da će, kakav god bio, potpuno promijeniti budućnost Španije, piše portal Index.hr i navodi da su posljednje nedjelje pokazale da je jaz između Španije i Katalonije velik. 

Hrvatima je referendum zanimljiv iz još jednog razloga, jer je nešto slično Hrvatska prošla u ne tako davnoj prošlosti. Hrvatska je također održala referendum koji je vodio ka nezavisnosti, ali to je bio tek početak, piše Index.hr.

Iako Hrvatska 1991. i Katalonija danas imaju značajne razlike, to pitanje se sa interesiranjem prati i u komšiluku.

Već dva dana, piše Index, na društvenim mrežama se pominje pitanje Istre, odnosno pitanje ima li Istra pravo na samostalnost i, bez obzira ima li ili nema zakonsko pravo, postoji li mogućnost da se to pitanje jednog dana otvori?

Index navodi i da je Istra jedan od rijetkih dijelova Hrvatske koje su u stanju da same sebe finansiraju, tačnije, stanovnici Istre u budžet uplate mnogo više nego što iz njega dobiju nazad oko 800 miliona kuna (107 miliona eura) godišnje više.

Takođre, kako se navodi, osim sebe, Istrani finansiraju i ostale krajeve Hrvatske, a sa druge strane, vlade se redovno prave gluhe na prijedloge iz Istre da se država regionalizira.

Istra je u sastav Hrvatske ušla nakon Drugog svjetskog rata, kada su je u maticu vratili Tito i partizani, ali u očuvanju dugo godina ugroženog hrvatskog identiteta u Istri veliku je ulogu odigralo katoličko sveštenstvo.

Istra je dugo bila podijeljena između Venecije i Habsburške monarhije, a hrvatski identitet se u Istri našao posebno na udaru italijanskih fašista dvadesetih i tridesetih godina prošlog vijeka, koji su u "italijanizaciji" Istre išli toliko daleko da su razbijali glagoljaške spomenike kako bi uništili historijski trag slovenskog, odnosno hrvatskog identiteta.

Međutim, ulaskom partizana u Istru, ona postaje deo Hrvatske, gde je i danas.

U Istri politički djeluje IDS kao najsnažnija i jedina relevantna regionalna stranka u Hrvatskoj, a zanimljivo je i to što HDZ tu nikada nije uspio postati snažan kao u drugim dijelovima zemlje.

Kako navodi index.hr, iako danas nema ozbiljnijeg pokreta koji bi promovirao istarsku nezavisnost, istarski političari, okupljeni mahom oko IDS-a, ne skrivaju da žele da vide Istru kao regiju.

U prvom redu, Istrani su nezadovoljni centraliziranom državom u kojoj mnogo više novca uplaćuju u budžet nego što iz njega dobijaju.

Također, navodi se i da brojke govore u prilog tome da Istra ima pravo na nezadovoljstvo - u januaru 2015. godine predstavljena je studija Instituta za javne finansije "Učinci decentralizacije u Republici Hrvatskoj na ekonomski i fiskalni položaj Istarskog kantona", koja je pokazala da se u Istri svake godine ostvari višak od prosječno gotovo 800 miliona kuna, koji je dovoljan za izgradnju jedne bolnice i kampusa univerziteta godišnje.

Drugim riječima, Istra je, za vrijednost novca kojeg je od početka projekta izgradnje nove bolnice u Puli 2003. godine uplatila u centralnu blagajnu, mogla da izgradi 16 bolnica, naveli su IDS-ovci tada konkretan primer.

Iako je riječ o izvještaju starom nekoliko godina, praktično se ništa nije promijenilo.

Štaviše, dolaskom HDZ-a na vlast, Karamarko, a potom i Plenković, jasno su dali do znanja da od regiona neće biti ništa i da kantonalni sastav ostaje onakav kakav jeste.