Upotreba lijekova za smirenje i spavanje je u porastu, dok je potrošnja antidepresiva u Srbiji na izuzetno niskom nivou, samo u tri zemlje na svijetu ih propisuju u manjoj mjeri - u Čileu, Estoniji i Južnoj Koreji.
Prije 15 godina u Srbiji se konzumiralo sedam tableta za smirenje po stanovniku, da bi prije pet godina taj broj skočio na 20 do 30 tableta.
Procjena je da takozvane anksiolitike u Srbiji koristi svaka druga osoba. Iako svjetska i evropska istraživanja govore da poremećaj strukture ličnosti ima gotovo svaka peta osoba, lijekove za smirenje u velikoj mjeri u regionu koriste i potpuno zdrave osobe kad žele, recimo, da lakše prebrode neki svakodnevni problem.
Prema riječima v. d. direktora Klinike za psihijatrijske bolesti “Dr Laza Lazarević” u Beogradu doc. dr sci. med. Ivane Stašević Karličić, objašnjenje za malu potrošnju antidepresiva najvjerovatnije leži u nedovoljnom poznavanju neurohemijskog profila depresije, a zatim i u predrasudama stanovništva koje se uprkos značajnim tegobama ne javlja ljekaru.- U našoj zemlji u stalnom porastu je nekritička upotreba lijekova za smirenje i spavanje koji ne rješavaju osnovni problem već ga čine većim, uvodeći osobe koje ih koriste u bolest zavisnosti. Najčešći mentalni poremećaji su depresija, anksiozni poremećaji i demencija. Predviđanja Svjetske zdravstvene organizacije govore da će 2020. godine depresija izbiti na prvo mjesto kao vodeći uzrok invalidnosti - objašnjava dr Stašević Karličić.
Stres i starenje
Uzrok ovakve situacije sagovornica vidi u stresu koji predstavlja faktor rizika za razvoj anksioznih i sa stresom povezanih poremećaja, ali i u starenju populacije, koje je povezano sa porastom stope učestalosti demencije.
I kod mentalnih bolesti kao i kod fizičkih treba reagirati sa prvim simptomima, jer se neki mentalni poremećaji kao što su depresija i anksioznost mogu sanirati pravilnim i pravovremenim liječenjem prve epizode bolesti.
- Hronični i psihotični poremećaji se mogu uspješno zaliječiti i dobro kontrolirati uz redovno liječenje i konsultacije sa psihijatrom. Uz disciplinirano liječenje, dobro poznavanje mentalnog poremećaja i uredan higijensko dijetetski režim, naši pacijenti vode kvalitetan život, koji podrazumijeva realizirane emocionalne i prijateljske relacije, porodični život i uspjeh na poslovnom planu - tvrdi dr Stašević Karličić.
Ljudi često olako shvataju neke simptome mentalnog poremećaja kao i njihov utjecaj na lični život. Iako je u današnje vrijeme veoma popularan tzv. lajf koučing (life coaching), kao način izlaženja iz mentalnih problema, sagovornica objašnjava da u stručnom i naučnom smislu ta metoda nije priznata.
- Priznate psihoterapijske metode koje sprovode certificirani psihotarapeuti mogu biti dobra podrška vrlo često neophodnom farmakoterapijskom liječenju mentalnih oboljenja. Stalna medijska promocija lajf koučinga može vrlo lako dovesti u zabludu ljude sa mentalnim problemima koji na taj način gube dragocijeno vrijeme za liječenje. Postoji zabluda da se sa većinom mentalnih problema čovjek može izboriti sam. U svakom slučaju, kvalitetan odmor, redovno i kvalitetno spavanje, upražnjavanje hobija i umijeće da udovoljite sebi i sebi bliskima može značajno doprinijeti prevenciji mnogih mentalnih poremećaja - kaže ona.
