Sjeverna Koreja dobila još jednog ljutog protivnika: Evo ko je obećao podršku Trumpu

Autor: Avaz.ba
12.08.2017 22:09
A
A
A

Australija je jučer bila više nego jasna: pružit će svu vojnu pomoć SAD-u ako ih napadne Sjeverna Koreja.

Kamen temeljac

Premijer Malcolm Turnbull je, nakon razgovora s američkim potpredsjednikom Mikeom Penceom, rekao da "sporazum Anzus - koji su 1951. potpisali SAD, Australija i Novi Zeland - znači da ako je Amerika napadnuta, mi joj pomažemo, a ako je napadnuta Australija, Amerikanci pomažu nama. Savezništvo s Amerikom je kamen temeljac naše nacionalne sigurnosti".

Jasan je to odgovor na tekst koji je jučer objavljen u kineskom dnevnom listu "Global Times", koji izlazi na engleskom. Riječ je o uredničkom komentaru pod naslovom "Nesmotrena igra oko Korejskog poluotoka prijeti stvarnim ratom".

"Global Times" nije direktni glasnogovornik kineske vlade, ali ne treba dvojiti da se iko od urednika drznuo iznijeti navedena stajališta bez konsultacije s politikom.

U tekstu se kritikuje i SAD i Sjeverna Koreja, te se navodi da "veliki broj ljudi smatra da je vjerovatnoća rata vrlo mala". No, autori upozoravaju da je retorika zaoštrena do krajnjih granica, te da nije isključena mogućnost da se neka strana preračuna i da dođe do rata.

U tom bi slučaju bili ugroženi kineski interesi te komentar iznosi stajalište koje je zabrinulo cijeli svijet: "Kina bi trebala jasno dati do znanja da ako Sjeverna Koreja prva lansira projektile koji prijete američkom tlu, a SAD odgovori, Kina će ostati neutralna. Ako SAD i Južna Koreja izvedu napad te pokušaju srušiti režim u Sjevernoj Koreji i promijeniti politički obrazac na poluotoku, Kina će ih u tome spriječiti". Ukratko: napad na Sjevernu Koreju je i napad na Kinu.

Odgovor nije trebalo dugo čekati. Američki predsjednik Donald Trump je odmah jučer odgovorio da su "SAD utvrdile i definirale vojna rješenja u slučaju da Sjeverna Koreja djeluje nerazumno".

Dakle, poruka i Pekingu i Pyongyangu: "Idem u rat ako poleti raketa prema američkoj teritoriji.

Medijacijska uloga

Sve izgovoreno, pa i učinjeno u ovih nekoliko dana podsjeća na 1950. godinu kad je izbio Korejski rat u kojem je Amerika bila na strani Juga, a Kina Sjevera.

A komentar "Global Timesa" potvrđuje da je interes najmnogoljudnije zemlje na svijetu sada isti kao i prije 67 godina. No, samo u slučaju krajnje eskalacije, što znači da se sve do tog trenutka - za koji se svi nadaju da se nikad neće zbiti - ipak može računati na medijacijsku ulogu Pekinga.

On će se sigurno maksimalno potruditi da smiri tenzije jer mu u ovom trenutku rat u najosjetljivijem dijelu susjedstva nikako ne odgovara. Na jesen se održava partijski kongres na kojem bi predsjednik Xi Jinping trebao dobiti drugi petogodišnji mandat, što je rutinski proces, ali bi trebao i zaključiti svoj plan: počistiti glavna partijska tijela i u njih ubaciti svoje ljude.

Krajnji je cilj ne predati vlast nakon sljedećih pet godina. Neuspjeh u sprječavanju pada režima Kim Jong-una bio bi težak udarac za Xija i vrlo vjeronatno bi mu pomrsio planove. A on to ne želi.

Dakle, i kineska prijetnja Americi na svoj je način korak u pokušaju da se izbjegne ratni sukob. Jer, za razliku od 1950. godine, rat na Korejskom poluotoku imao bi bitno teže posljedice po cijeli svijet.

Južna Koreja je sada moćna sila sa snažnom vojskom, a ne treba dvojiti da bi se i Japan odazvao pozivu SAD-a barem za pružanje logističke pomoći. Kina ostaje sama, može donekle računati na podršku Rusije, ali ona je ekonomski slaba i snažno angažirana u Siriji, Ukrajini te na istočnoeuropskom boku NATO-a i teško da bi mogla biti značajni faktor na bojnom polju.

U takvoj bi situaciji zemlje jugoistočne Azije vjerovatno pokušale ostvariti svoje interese oko otoka u Južnom kineskom moru gdje traju sporovi s Kinom oko suvereniteta. Peking, pak, u tom slučaju ne bi mogao dovoljno snažno reagirati jer još uvijek, uprkos velikim ulaganjima, nema dovoljno snažnu mornaricu za borbu na dvije bojišnice.

Katastrofalne posljedice

Ali, sasvim je jasno da bi rat u Sjevernoj Koreji bio težak, a nije isključeno ni da bi Kina ušla u tu zemlju kako bi sačuvala režim (kao Rusija u Afganistan 1979. godine). Posljedice po svjetsku ekonomiju bile bi katastrofalne: u ratu bi se našle prva, druga i treća ekonomska sila i nova bi kriza bila teža i od one od koje se teško oporavljamo.

Sve napisano znaju u Washingtonu, Pekingu i Pyongyangu. Iako za ove posljednje mnogi misle da su iracionalni, to je pogrešan stav. Njihov se opstanak od pada Berlinskog zida zasniva na racionalnom izazivanju tenzija, a zatim njihovu ublažavanju kad ostvare tražene ustupke. I znaju da će im Kina držati leđa, ali ne bezuvjetno te da će Seul biti spreman na kompromis prije nego na rat.

Ključna nepoznanica je stoga Trump, ali i tu postoji razum utjelovljen u ministru obrane Jamesu Mattisu koji je rekao da bi rat bio katastrofalan. I dodao da diplomacija radi i polučuje rezultate, barem ga je tako prenio BBC. Možda je Peking samo htio biti katalizator pregovaračkog procesa.

Rat riječima Donalda Trumpa i Kim Jong-una umanjio je vrijednost svjetskih dionica zaključno s jučerašnjim danom za oko 1.000 milijardi dolara. Geopolitička nesigurnost, koja je sve važniji faktor na finansijskim tržištima, usmjerila je investitore prema sigurnim ulaganjima: jenu, švicarskom franku, zlatu i vladinim obveznicama.

Ovo je najgora sedmica svjetskih berzi nakon što je Trump pobijedio na izborima lani u novembru. Ozbiljnost situacije, prenosi Reuters, najbolje oslikava situacija s njemačkim državnim desetogodišnjim obveznicama, koje su poznate kao Bunds i najsigurnija luka u svim krizama, čija je cijena jučer bila najviša od juna.