GLOBUS

Nestali u nekoliko minuta: Ovo su najgore prirodne katastrofe koje su odnijele milione života

Express.hr

20.9.2017

Koliko god ljudi imali razvijenu tehnologiju, protiv prirode i razornih katastrofa najčešće nema odbrane. Sve češći uragani, potresi i nastanak masovnih klizišta, prema brojnim stručnjacima nastaju kao rezultat klimatskih promjena.

Proteklih sedmica uragani haraju okeanskim država i Amerikom, no svijet su u prošlosti pogodile i mnogo gore katastrofe, a ovo su one najgore od najgorih, prenosi Express.hr.

Najsmrtonosnija poplava

Katastrofa u kojoj je dosad poginulo najviše ljudi bile su poplave 1931. godine. Poginulo je između milion i četiri miliona ljudi. Od 1928. do 1930. godine Kinu su pogodile velike suše, a zima 1930. godine bila jedna od najtežih. Pale su velike količine snijega, a na proljeće iduće godine uslijedile su kiše i poplave. Regiju je u julu pogodilo devet ciklona. Rijeka Jangce poplavila je milione ljudi. Najgori period je bio u julu i avgustu.

Jangce i rijeka Huai došle su do Nanjinga koji je tada bio glavni grad Kine. izazvala je katastrofalnu štetu. Milioni ljudi su se utopili, a neki su umrli od gladi, kolere i tifusa. Očajni ljudi jeli su sve kako bi preživjeli, a navodno je bilo i slučajeva kanibalizma. U gradu Hankou je razina vode bila 16 metara viša od normalne. Nakon što se voda povukla, vlasti su obišle područje i obećale da će sanirati štetu. No, nisu imali dovoljno novaca, a vodio se i građanski rat pa su na rijeci Jangce uspjeli napraviti samo nekoliko manjih brana.

Najgori tropski ciklon

Dogodio se 1970. u Pakistanu kad je ciklon Bhola je u decembru pogodio zemlju. Poginulo je između 300.000 i 500.000 ljudi. Ciklon se formirao iznad Bengalskog zaljeva 8. novembra i počeo je "putovati" sjeverno. 11. novembra puhao je vjetar jačine 185 km/h. Opozicija i mediji su kritizirali vlasti da su prekasno upozorile ljude na nadolazeću katastrofu. Ciklon je pogodio i Indiju i donio je jaku kišu.

Najveći broj žrtava stradao je od ogromnih valova koji su uzrokovali poplave. Loša reakcija vlasti dovela je do protesta studenata. Ti su prosvjedi kasnije prerasli u građanski rat koji je doveo do odvajanja od Pakistana i proglašenja nezavisne države Bangladeš 1971. godine.

Najveća vulkanska erupcija u 20. stoljeću

Dana 8. maja 1902. godine došlo je do katastrofalne vulkanske erupcije na francuskom otoku Martinike u Karibima, pri čemu je poginulo oko 30.000 ljudi. Po broju žrtava bila je to najsmrtonosnija vulkanska erupcija u cijelom 20. stoljeću. Praktički je u potpunosti uništila grad Sen Pijer, u tom trenutku najveće naselje na otoku.

Početkom maja javili su se potresi, a mogle su se čuti i eksplozije iz smjera vulkana. Po gradu Saint-Pierreu padao je fini vulkanski pepeo. Mnogi stanovnici već su se tada evakuirali, no znatan ih je dio odlučio ostati, vjerujući kako se ne može raditi o snažnoj erupciji.

Najveći potres ikad zabilježen

Najsnažniji potres u historiji pogodio je čileanski grad Valaparais 22. maja 1960. godine. Jačina potresa iznosila je 9,5 po Richteru. Potres takve snage uzrokovao je cunamije u Čileu, Japanu, Filipinima i Novom Zelandu. s obzirom na snagu potresa broj žrtava nije prelazio 2000.

Drugo najveće podrhtavanje pogodilo je Aljasku 28. marta 1964. godine. Magnituda potresa iznosila je 9,2 te je također uzrokovao cunami koji je ubio 28 ljudi. Štetu su procijenili na 330 miliona dolara, a podrhtavanje su osjetila i neka mjesta u Kanadi.

Najsmrtonosniji potres

Najsmrtosniji potres zabilježen u modernoj ljudskoj historiji pogodio je Kinu tačnije grad Shaanxi 1556. godine. Navodno je iznosio 8 po Richteru, a poginulo je 830.000 ljudi. Prostor u krugu od 840 kilometara bio je potpuno sravnjen.

Najsmrtonosniji tornado

Najsmrtonosniji i najskuplji tornado pogodio je Bangladeš 26. aprila 1989. godine. Tačan broj poginulih nije poznat, ali se procjenjuje da je život tog dana izgubilo oko 1300 osoba, što ga čini najsmrtonosnijim tornadom u historiji, ne samo Bangladeša nego čitave Zemlje. Taj je tornado bio širok 1.6 kilometara i prešao je put od 13 kilometara.


Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.