Portparol francuske vlade Kristof Kastane (Christophe Castane) priznao je danas da izbori za Senat predstavljaju neuspjeh za centrističku stranku predsjednika Emanuela Makrona (Emmanuel Macron), napomenuvši da je poraz bio očekivan s obzirom na to da je njegova stranka osnovana prije samo 17 mjeseci.
Konzervativni republikanci izvojevali su ubjedljivu pobjedu na jučerašnjim izborima, osvojivši 171 od 348 mjesta u francuskom Senatu, dok je Makronova stranka "Republika" u pokretu osvojila svega 28 mjesta.
Pošto francuske senatore bira 76.000 lokalnih i nacionalnih poslanika, a ne građani, Kastane je za televiziju BFM TV rekao da je očekivao takav poraz, "jer su glasali ljudi koji su izabrani 2014. i 2015., kada "Republika" u pokretu nije ni postojala".
Nova centristička politička stranka francuskog predsjednika pretrpjela je tako svoj prvi izborni poraz, dok je, s druge strane, desničarska partija Republikanaca učvrstila dominaciju u gornjem domu parlamenta.
Očekivalo se, istina, da će glasanje za obnavljanje 171 od 348 mjesta u Senatu ostaviti Makronovu partiju sa svega 20 do 30 senatora, prenosi AFP.
- Ne mogu ovo nazvati uspjehom - rekao je jučer šef poslaničke grupe LREM-a u Senatu Fransoa Patrija (Francois Patriat), te priznao da je i predviđao da će konačni rezultati pokazati da će njegova stranka osvojiti samo 20 do 30 senatorskih mjesta.
Makronova partija do sada je imala 29 mjesta u Senatu, ali se njegov tim ipak nadao da će povećati prisustvo u gornjem domu parlamenta.
Socijalisti su na jučerašnjem glasanju uspjeli da ostanu druga najveća snaga u Senatu sa 81 mjestom, dok krajnje desničarska partija Marin Le Pen (Marine), Nacionalni front, koja se hvata ukoštac sa unutrašnjim raskolom, nije uspjela da osvoji ni jedno jedino senatorsko mjesto više, pa je ostala sa dosadašnja dva, izabrana 2014. godine.
Očekuje se da će Makronova stranka pokušati da uđe u alijansu u Senatu sa drugim centristima, nekim socijalistima koji naginju ka centru i nekim članovima partije Republikanci, u nadi da će brže usvojiti neke osjetljive prijedloge zakona, navodi američka agencija.
Inače, francuske senatore bira 76.000 lokalnih i nacionalnih poslanika, a ne građani, što njegovoj partiji nije išlo na ruku, jer je ona formirana tek u aprilu 2016. i nije se još učvrstila.
Neuspjeh na glasanju za Senat mogao bi da iskomplikuje plan Makrona da mijenja francuski Ustav do polovine 2018., ocjenjuje AFP.
Do ovakvog ishoda glasanja došlo je nakon višemjesečnog opadanja popularnosti 39-godišnjeg šefa države, ali se ne očekuje da će to bitno utjecati na njegovu reformsku agendu, primjećuje francuska agencija.
Naime, anketa koju je objavio list "Žurnal de dimanš" (Journal du dimanche) pokazala je da 45 posto ispitanika podržava njegov mandat u poređenju sa 40 posto koliko ga je podržavalo prošlog mjeseca.
