GLOBUS

Svi užasi Aušvica: Hitler je otvorio bordele kako bi ''nagradio'' logoraše

( Agencije)

J. B.

13.10.2017

Iza ozloglašenih kapija koncentracionog logora Aušvic (Auschwitz) krije se još jedna, manje poznata, strahota - bordel za zatvorenike.  U dijaboličkom planu da podstakne logoraše da rade više, prije 76 godina čudovište Hajnrih Himler (Heinrich Himmler) naredio je da se otvore bordeli. 

Kako bi povećao produktivnost napaćenih i izgladnjivanih zatvorenika, Himler im je obećao ''nagradu'', odlazak u logorski bordel.

Čovjek koji je bio zadužen za sprovođenje plana i otvaranje bordela bio je doktor Zigfrid Švela (Siegfried Schwela). Tokom sastanka sa drugim zatvorskim doktorima Švela je iznio svoj plan za bordele u kojem je zaposlenicima naredio da i muški i ženski zatvorenici moraju biti ''čisti'', ''radnice'' su sterilne, a jedina poza koja je bila dozvoljena je bila "misionarska".


Švela je, također, naredio da špijuni nadgledaju seksualne odnose kroz otvore kako bi bili sigurni da žene koje tu rade ne provode više od 15 do 20 minuta sa zatvorenicima.

Švela je ubijen 1943. godine, prije nego što je uspio realizirati svoj plan, međutim nakon njegove smrti, projekat je preuzeo Osvald Kaduk (Oswald Kaduk).

Nežidovskim ženama su obećali bolje životne uslove, kao i bolju hranu, u zamjenu za ''volonterski rad''.  Djevojke u dvadesetima su natjerane da spavaju sa šest do osam muškaraca svake noći, a također su morale raditi nedjeljom popodne. 

Osuđeni zatvorenici izabrani za bordele prolazili su ponižavajuću medicinsku kontrolu, tokom koje bi im genitalije namazali dezinfekcionom kremom.


Zatvorenici bi bili pozvani javno kada bi došao njihov red za odlazak u bordel, te bi ih čuvari prisilno odveli u prostorije gdje su ih čekale žene.  Naravno, zbog teškog rada i loših uslova većina zatvorenika bi bila preumorna ili prebolesna da se upusti u seksualni odnos. 

Bivši zatvorenik Jozef Szajna je tokom razgovora za Aušvic muzej u Poljskoj izjavio da su bordeli bili samo još jedan način paćenja zatvorenika.

- Svako ko misli da su bordeli bili nešto dobro, ne zna ništa o Aušvicu. Izgrađeni su kako bi zatvorenike ponizili, dobar primjer njemačkog cinizma i okrutnosti. Bordeli su bili samo još jedan zločin njemačkog socijalnog sistema - izjavio je Jozef.

Drugi zatvorenik Mislav Zajec (Mieczyslaw Zając) se prisjetio koliko je vođa logora bio ponosan kada je dijelio prve kupone za bordel.

- Čitao je brojeve naglas i zatvorenicima dijelio kupone. Prvi koji je dobio kupon, bio je profesor Henrik Mijanovski (Henryk Mianowski), koji je predavao hemiju. Profesor je pokušao da objasni vođi da bi bolja nagrada bila komad hljeba ili topla supa, ali uzalud.


Preživjela Zofia Bator-Stepien priča kako je jedna očajna djevojka pristala da radi, samo kako bi dobila komad hljeba.

- Kada su objavili da traže volontere za ''jednostavan fizički posao'' ona se prijavila jer nije znala o čemu je riječ. Kada su je doktori pregledali, pitali su je da li zna gdje ide, a ona je odgovorila da ne zna, ali da su joj obećali hljeb - priča ona.

Objasnili su joj i da će imati kontakte sa mnogo muškaraca, te da moraju obaviti jedan operativni zahvat kako nikada ne bi ostala trudna.

- Djevojku nije bilo briga za to. Uprkos upozorenjima doktora da je još mlada te da bi možda nekada htjela imati djecu, ona je pristala jer je to značilo da će dobiti hranu.

Vilhelm Brase (Wilhelm Brasse), fotograf iz Aušvica,  također je pričao o danu kada su djevojke došle u logor.

- Djevojke koje su došle, bile su iz Njemačke i Poljske. Bile su nasmijane i sretne, izgledale su prelijepo. U razgovoru sa njima shvatio sam da su pune nade, ovaj ''posao'' ima je davao tu nadu - objašnjava on.

Ipak, nisu samo zatvorenici koristili usluge bordela. Iako je postojala zabrana da se vojnici upuštaju u seksualne odnose sa Poljakinjama, bilo je jasno da mnogi vojnici nisu poštovali pravila.

Nakon završenog ''staža'' neke su ostale u kampu, a neke su jednostavno nestale. Iako je jako malo poznato šta se desilo sa većinom žena i iako su rijetke one koje su pričale o svom iskustvu, jedna od njih je priznala da im je rad u bordelu pružio šansu za život.

- Zvuči morbidno, ali za većinu njih je izbor bio jednostavan: ili će raditi u bordelu ili ih čekaju gasne komore u Birkenau.

Bordeli su zatvoreni 1945. godine.

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.