Konflikt između Irana i Saudijske Arabije se od 2015. godine znatno intenzivirao, a nedavni napad na Rijad dodatno je pogoršao situaciju. 

Iako Iran negira ispaljivanje balističke rakete iz Jemena, Saudijska Arabija napad smatra "ratnim aktom". 

Pažnja svjetskih sila trenutno je usmjerena na Bliski Istok, jer bi oružani sukob imao ogromne posljedice na naftnu industriju, ali i cjelokupnu svjetsku ekonomijiu. 

Cijena nafte veća i do 500 posto

Magazin ''Russia Today'' pitao je eksperte šta bi rat između dvije sile značio za cijenu nafte. Kako tvrde, ukoliko dođe do sukoba, cijena nafte bi se povećala i do 500 posto.

- Cijene će znatno ovisiti o ozbiljnosti sukoba. Ukoliko dođe do sukoba između Saudijske Arabije i Irana, cijena nafte bi mogla vrtoglavo porasti, pa čak i do 300 dolara po barelu - kaže analitičar Mikail Maščenko (Mikhail Mashchenko).

Ivan Karjakin (Karyakin), analitičar Global FX-a ističe da države uključene u potencijalni sukob zajedno proizvode 28 miliona barela nafte dnevno, što je oko 30 posto cjelokupne svjetske proizvodnje.

Cijena nafte bi zbog ovoga momentalno skočila na 150 do 180 dolara po barelu.

- Dalji razvoj bi ovisio o trajanju sukoba. Svjetsko tržište može izdržati dva ili tri dana, ne bi bilo značajnih posljedica. Veliki problem bi nastao ukoliko se sukob produži na više od sedam dana. Cijena nafte po barelu bi bila 200 dolara ili više, a zalihe bi se znatno smanjile - upozorava Karjakin.

Nije u interesu Rusije i Kine

Ipak, analitičar je uvjeren da do rata između Rijada i Teherana neće doći, s obzirom na to da nije u interesu Rusije i Kine.

- Rusija je partner mnogim državama na Bliskom Istoku, a Kina je najveći uvoznik nafte. Bili bi spremni utjecati na Iran i SAD kako bi spriječili rat.

Saudijska Arabija i Iran znaju da je proizvodnja nafte ključna za njihovu ekonomiju. Ekspert Andrej Djačenko (Andrey Dyachenko) tvrdi da bi države i u slučaju sukoba nastavile proizvodnju.

- I kratkotrajna obustava u proizvodnji bi imala velike posljedice. Svjetske sile kao što su SAD bi mogle zauzeti njihovo mjesto. Kada bi se to desilo, ne bi se mogli vratiti na vrh. Upravo zbog toga, i kada bi došlo do oružanog sukoba, ove dvije države bi učinile sve da se proizvodnja nastavi - kaže Andrej.