GLOBUS

Elitne žene snajperisti čuvaju Kim Jong-una, djeluju kao civili i spremne za atentate

Ilustracija

Avaz.ba

21.11.2017

Sjeverna Koreja s milion aktivnih vojnika četvrta je vojna sila na svijetu. Više imaju samo SAD (1,347.300), Indija (1,395.100) i Kina (2,183.000). Ne treba zaboraviti još i 5,5 miliona u rezervi. Znači, gotovo 25 odsto stanovnika te zemlje je uključeno u 'ratne igre'.

Kim Jong-un za vojne potrebe godišnje troši 10 milijardi dolara, čak 22 odsto BDP-a. Valjda zbog toga ne čudi da većina stanovnika gladuje, a da su vojnici jedini koji imaju osigurane dnevne obroke.

A najvažniji dio te mašinerije su specijalne snage. Sjeverna Koreja ima ukupno 200.000 specijalaca, nijedna zemlja na svijetu nema ih toliko. Posebno mjesto imaju brigade ženskih snajperista. Ima ih u svakom rodu vojske. Uvježbane su da djeluju u pozadini kao civili.

U njihove zadatke spadaju i misije atentata na važne vojne i političke osobe u Južnoj Koreji. Sjevernokorejci kopirali su sovjetski model iz Drugog svjetskog rata.

Sovjetske snajperistkinje bile su strah i trepet za nacističke vojnike. Ljudmila Pavličenko bila je najuspješnija snajperistkinja u istoriji, ubila je više od 300 nacista, a nadimak joj je bio 'Gospođa Smrt'.

Kim Džong Un očigledno vjeruje da i njegove 'cure' mogu da budu ubitačne dako počne rat na korejskom poluostrvu.

Sjevernokorejci imaju ukupno osam snajperskih brigada, tri za standardnu vojsku, tri za vazduhoplovstvo i dvije za mornaricu. Dio snajperista obučen je i za političko djelovanje, odnosno subverziju protiv aktuelne južnokorejske vlasti.

Vjeruje se da je vojska Kim Džong Una izgradila veliki broj tunela ispod demilitarizovane zone uz pomoć kojih bi ušli u Južnu Koreju. Koliko bi daleko stigli je drugo pitanje.

Kimova vojska nije baš najmodernije opremljena, tenkovi datiraju još iz 60-ih godina prošlog vijeka, a slična je priča i sa avionima. Procjena je da bi Južna Koreja nanijela velike gubitke sjevernokorejskim komandosima u njihovim pokušajima da dođu do Seula.

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.