Evropski parlament je u tematskoj raspravi na plenarnoj sjednici u Strazburu podržao ulazak Hrvatsku šengensku zonu, što bi se, po očekivanjima hrvatskih evroparlamentaraca, moglo dogoditi 2019. godine.
Đani Pitela (Gianni Pittella), predsjednik zastupnika S&D-a, na čiji je prijedlog Evropski parlament raspravljao je o proširenju šengenske zone na Bugarsku, Rumuniju i Hrvatsku, naglasio je da u EU ne može biti država drugog razreda i da nije pošteno isključiti te tri države iz zone bez granica.
Ispunjeno obećanje
- Hrvatski građani zaslužuju ispunjenje obećanja da imaju pravo pristupiti Schengenu kada ispune uvjete - rekao je Pitela .
Španski zastupnik Esteban Gonzalez Pons, potpredsjednik Kluba zastupnika Evropske pučke stranke (EPP), također je u raspravi ustvrdio da "ne bi smjelo biti zemalja prvog i drugog reda kada se govori o Schengenu".
Evropki povjerenik Dimitris Avramopulos zahvalio se Piteliju i S&D-u na inicijativi da se govori o proširenju šengenskog područja na Hrvatsku i rekao da će ona, zajedno s Bugarskom i Rumunijom, imati važnu ulogu u zaštiti EU granica.
Zastupnik Tonino Picula (SDP/S&D), koji je u ime S&D-a bio imenovan za izvjestitelja u sjeni u dva mišljenja Odbora za vanjske poslove u ovom pitanju, zadovoljan je što je lobiranjem postigao da ova tema dobije prioritet na zadnjoj plenarnoj sjednici u 2017. godini i ocjenjuje da Hrvatska nikada nije imala jasniju političku potporu Evropskog parlamenta ulasku u šengenski prostor.
- Ovo je prvi put da se u ovoj instituciji, Evropskom parlamentu, kao prioritna tema zasjedanja pojavilo nešto što je naš nacioanlni strateški interes. Događaji 2015. su pokazali koliko je važno biti s prave strane šengenske granice - istaknuo je Tonino Picula čija grupa i inicirala raspravu.
- Bilo je važno osigurati da se u toj raspravi u EP-u iskaže jedna vrsta političkog jedinstva najrelevantnijih političkih grupacija oko tog hrvatskog cilja, a to se danas dogodilo - rekao je Picula nakon rasprave.
Picula je u razgovoru s hrvatskim novinarima napomenuo da je ta tema stavljena na dnevni red na prijedlog socijalista i demokrata, ali da je i Evropska pučka stranka (EPP) preko svog predstavnika vrlo jasno kazala da Bugarska i Rumunija zaslužuje ulazak u šengenski prostor, a uz to je u raspravi Hrvatska gotovo unaprijed dobila podršku za članstvo.
- To implicira možda da neće političkih blokada hrvatskog ulaska u šengenski prostor - istaknuo je Picula.
Politička odluka
Ulazak u šengensku zonu politička je odluka za koju je potrebna jednoglasna odluka Evropskog vijeća. Vijeće je poručilo da je proces evaluacije Hrvatske još uvijek u tijeku i da se riješavaju određeni nedostaci, no da je preostalo vrlo malo pitanja o kojima očekuju prijedlog Evropske komisije u bliskoj budućnosti.
Picula je u raspravi naglasio da je Hrvatska od pristupanja šengenskom informativnom sistemu u samo četiri mjeseca obavila 75 miliona kontrola i identificirala više od 4.000 prekršitelja.- Praksa dokazuje da već obavljene pripreme donose rezultate. Prema zadnjoj evaluaciji koja je provedena krajem studenoga, Hrvatska je ispunila 68 od 98 preporuka - naglasio je Picula.
