Na svjetskim tržištima cijene nafte u prvoj sedmici nove godine porasle su za više od 1,5 posto, nastavljajući lanjski uzlazni trend, što je posljedica velikih hladnoća u SAD, rasta svjetske ekonomije i nemira u Iranu.
Na londonskom je tržištu cijena barela prošle sedmice porasla za 1,5 posto, na 67,62 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio za 1,7 posto, na 61,45 dolara, prenosi SEEbiz.
Tako je nastavljen uspon cijena nafte, nakon što je lani na londonskom tržištu porasla oko 17 posto i dosegnula najviši nivo u 2,5 godine.
Protuvladini protesti u Iranu, trećem po veličini proizvođaču unutar Organizacije zemalja-izvoznica nafte (OPEC), jedan su od razloga uspona cijena nafte jer im je pridodana premija za geopolitički rizik, premda neredi dosad nisu utjecali na iransku proizvodnju niti na izvoz nafte, kažu analitičari.
- Hladnoća u SAD i geopolitički faktor više su nego dovoljna podrška cijenama - kaže Olivije Džejkob (Olivier Jakob) iz savjetodavne firme "Petromatrix".
Vrlo niske temperature u SAD podstakle su kratkoročnu potražnju, naročito za lož uljem.
Analitičari bečkog "JBC Energyja" smatraju da su cijene nafte pretjerano reagirale na nerede u Iranu. Dodaju ipak da opskrbi iz te zemlje prijete druge potencijalne opasnosti.
- Ako stavimo na stranu aktuelni fokus na ulične nerede, još je uvijek aktuelna mogućnost opetovanog uvođenja američkih sankcija iranskoj naftnoj industriji - upozoravaju u "JBC Energyju".
Cijene nafte najveću podršku dobivaju od smanjene proizvodnje OPEC-a i Rusije, za 1,8 miliona barela dnevno, još od januara prošle godine, a to će potrajati najmanje do kraja septembra ove godine, a možda i do kraja godine.
Podršku pruža i snažan privredni rast najvećih svjetskih ekonomija, što bi trebalo podstaći jaču potražnju za 'crnim zlatom'.
S druge strane, značajniji uspon cijena sprečavaju procjene da će proizvodnja nafte u SAD nastaviti rasti i uskoro prekoračiti nivo od 10 miliona barela dnevno. Tako bi se približila nivou proizvodnje u Saudijskoj Arabiji i Rusiji.
