Junker: Evropska unija će ove godine pružiti važnu političku podršku zemljama zapadnog Balkana

Junker bi da brže pogura Beograd i Podgoricu ka EU, nepovoljne prilike u BiH

Avaz.ba
11.01.2018 19:51
A
A
A

Evropska unija će ove godine pružiti važnu političku podršku zemljama zapadnog Balkana na putu ka članstvu u Uniji, jer je među evropskim partnerima prevagnula svijest da je taj u neku ruku u stranu gurnut region ponovo bremenit sukobima i nestabilnošću koja bi se nesumnjivo odrazila i na samu EU.

To su agenciji Beta prenijeli diplomatski izvori EU u Briselu koji su istakli da će već sutra u Sofiji čelnici Evropske komisije i bugarskog predsjedništva Unije zaokružiti odrednice za strategiju koja će raskrčiti put ka članstvu zapadnobalkanskih zemalja u EU, pišu Vijesti.me. 

U martu procjena dometa

U martu će Vijeću ministara, a možda i sami lideri EU, rekli su ovi izvori, procijeniti domete te strategije i šta su opipljivo na putu ka članstvu uradili partneri na Zapadnom Balkanu.

U aprilu će, dodali su, Evropska komisija objaviti izvještaje o napretku regiona u evropskim reformama, u Sofiji će u maju biti održan susret na vrhu EU-Zapadni Balkan, a u junu će Evropski savjet, lideri Unije utvrditi šta su učinile zemlje regiona i posebno koliko su u pregovorima o poglavljima odmakli kandidati za članstvo Srbija i Crna Gora.

Razlog je i to, kako su predočili, što je postalo vidljivo da taj "pomalo zaboravljeni, a možda i zapušteni prostor" nastoje da popune vanevropske sile, od Rusije, Kine, Turske pa do muslimanskih centara moći, i tamo nastoje da utvrde ekonomska i politička uporišta. 

U nacrtu strategije se navodi da se "Zapadnom Balkanu otvaraju istorijske mogućnosti" i, kazali su diplomate u Briselu, "ova godina će svakako biti važna i obilježena događajima za Zapadni Balkan", iako neke opipljivije, posebne materijalne EU potpore ne treba očekivati.

Izvori EU objasnili su da se tom strategijom, na kojoj radi prevashodno tim predsjednika Komisije Žan-Kloda Junkera (Jean-Claude Juncker), Srbija i Crna Gora vide kao prve moguće članice Unije 2025, mada svakako pod uslovom da sprovedu sve nužne reforme i uslove, uključujući za Srbiju presudan sporazum o odnosima s Prištinom.

Beograd i Podgorica su vidno odmakli u evropskim reformama u odnosu na ostale na Zapadnom Balkanu i otud Junker i Evropska komisija smatraju da se mora biti pragmatičan i to uvažiti, jer se do članstva u EU može doći jedino pojedinačno, kako ko to sprovedenim uslovima i reformama i zasluži.

Ipak, kažu evropske diplomate u Briselu, u Evropskoj službi za vanjske poslove, na čijem je čelu visoka predstavnica Federika Mogerini (Federica Mogherini), smatra se da strategijom cijelo područje, dakle svi koji u region imaju "evropsku perspektivu", treba da budu zbijenije ugrađeni u proces pridruživanja Uniji. 


  • Mogerini: Svi koji u region imaju "evropsku perspektivu"
    Mogerini: Svi koji u region imaju "evropsku perspektivu" (Mogerini: Svi koji u region imaju "evropsku perspektivu")

"Pozitivna diskriminacija", odnosno nužno uvažavanje rezultata koje su dosad postigle Srbija i Crna Gora je korisna kao podstrek drugima da to takođe učine, ali bi možda bilo svrsishodnije da se cijeli region uklopi u jedan a ne dva "paketa" na putu ka članstvu, razmišljanje je u Evropskoj službi za spoljne poslove, a to misle i poneke članice EU.

Na pitanje koliko je s ovim novim zamajcem koji evropskoj perspektivi zapadnog Balkana daje EU dogovoreno, usklađeno i vidno jačanje prisustva i uloge Amerike u regionu, diplomate u Briselu uzvraćaju da su "očigledno s obje strane Atlantika slična razmišljanja o razvoju u regionu".

Sagovornici u Briselu kažu da ne vide da je to sad neka zajednička "ofanziva" EU i SAD, ali jeste nastoje da se regionu bolje prokrči put ka članstvu u Uniji i izgradnji ekonomski i politički naprednih zapadnobalkanskih društava koja će biti utemeljena na evropskim i zapadnim demokratskim vrijednostima i pravilima.

Složene prilike u BiH

Za razvoj i situaciju u regionu, kako je podvučeno, svakako je povoljno to što je došlo do promjena u Makedoniji, uz izvjesnu nadu da bi i rješenje za spor Atina-Skoplje oko imena moglo da se nađe. 

EU krugove u Briselu, međutim, najviše zabrinjava zamršena i loša unutrašnjopolitička situacija u Prištini, što koči i dijalog s Beogradom, a kao i dalje složene su, kako se vidi, i nepovoljne prilike u Bosni i Hercegovini.