Vladimir Putin, kontraverzni ruski predsjednik, objavio je uoči predsjedničkih izbora u martu svoju imovinsku karticu, na što je bio obavezan prema zakonu. No, njen sadržaj nema previše veze s drugim izvještajima o njegovoj imovini.
Prema službenoj imovinskoj kartici koju je objavila Centralna izborna komisija Ruske Federacije, Putin tako ima Ladu iz 2009. i dvije sovjetske Volge iz šezdesetih godina prošlog stoljeća, stan od 75 kvadrata u Moskvi, a zaradio je ukupno 38.5 miliona rubalja, odnosno 673 hiljade dolara, od 2011. do 2016. godine. Godišnja predsjednička plaća, zajedno s vojnom mirovinom na temelju staža u KGB-u, iznosi oko 112 hiljada dolara.
Na bankovnim računima ima 13.8 miliona rubalja, odnosno 241 hiljadu dolara, kao i 230 dionica u Banci Sant Peterburg, prenosi Washington Post. Prema ovim podacima, Putin svakako nije siromašan - u zemlji u kojoj je prosječna plaća 2015. procijenjena na manje od 6.700 dolara godišnje - ne mjesečno - Putin spada bar u višu srednju klasu.
Fond-menadžer koji je radio u Rusiji: Putin težak 200 milijardi dolara
No, u poređenju s procjenama vanjskih analitičara, ove brojke postaju prilično smiješne. Druga dvojica kandidata za predsjednika - koji, naravno, nemaju nikakve šanse za pobjedu - Vladimir Žirinovski i Pavel Grudinjin, zaradili su više od Putina, prema njihovoj imovinskoj kartici: Žirinovski 98 miliona rubalja, a Grudinjin 157 miliona. Općenito se vjeruje da je Putin multimilijarder, a Bill Browder, bivši fond-menadžer u Rusiji i kritičar Putina, procjenjuje njegovu neto imovinu na zapanjujućih 200 milijardi dolara, što ga, prema dostupnim podacima, čini najbogatijim čovjekom na svijetu.
Njegovi politički protivnici, poput opozicionog lidera kojem je zabranjeno kandidirati se na izborima, Alekseja Navaljnog, tvrde da je Putin u 18 godina predsjedničkog i premijerskog mandata zgrnuo basnoslovno bogatstvo pljačkajući državne institucije i tvrtke, posebno one koje kontroliraju naftu, plin i druge prirodne resurse.
- Nakon 14 godina vlasti u Rusiji i količine novca koju je zemlja zaradila i količine novca koja nije utrošena na škole i ceste i bolnice i tako dalje, sav taj novac je u nekretninama, švicarskim bankovnim računima, dionicama, hedge-fondovima - rekao je Browder prije nekoliko godina za CNN.
Superjahta, privatni avion, kolekcija satova, palača na Crnom moru, 20 vila...
Zašto se onda Putin nikad ne pojavljuje na Forbesovoj listi najbogatijih, uz poznate multimilijardere poput Billa Gejtsa (Gates) i Džefa Bezosa (Jeff)? Zato što Forbesova lista isključuje državnike i "diktatore koji su svoje bogatstvo stekli isključivo kao rezultat svojih pozicija moći", prenosi The Sun.
A evo šta, kako piše Sun, analitičari smatraju da Putin ima - osim Lade u garaži: superjahtu nazvanu "Olympia" vrijednu 39 miliona dolara, privatni avion u kojem samo zahod vrijedi 70.000 dolara, kolekciju satova vrijednu 700.000 dolara, palaču na Crnom moru vrijednu oko milijardu i 116 miliona dolara, još 20 "dača" (ruski naziv za vikendicu, odnosno ladanjsku rezidenciju) raštrkanih diljem Rusije, pristup u još 58 različitih aviona i helikoptera…
Putin, naravno, ne zadržava sve bogatstvo koje je zgrnuo za sebe, već ga dijeli sa svojim uskim krugom oligarha i političara, tražeći zauzvrat samo nepokolebljivu odanost. Putin je počeo graditi svoju mrežu utjecajnih saradnika još iz vremena kad je radio u uredu gradonačelnika Sankt Peterburga, u devedesetima. Ali Putin uporno poriče ove navode, na koje je jednom prilikom odgovorio u svom stilu: "Oni (novinari) su kopali svoje noseve i razmazali to po listovima papira."
Iako je prilično teško, ako ne i nemoguće dokazati koliko Putin zaista "teži", s obzirom na to da svoje bogatstvo očito dobro skriva, indikativna je vijest koju je prošlog mjeseca objavio "Bloomberg". Putinov zet Kiril Šamalov dobio je dionice petrohemijskog giganta "Sibura" vrijedne više od dvije milijarde dolara, kad je oženio njegovu kćerku Katerinu Tihonovu, kao svojevrsni miraz. Kad je brak propao, Šamalov je bio prisiljen vratiti i dionice. Ako je suditi po ovome, Putinova Rusija funkcionira više kao feudalna monarhija nego kao tržišna ekonomija.
