Smrt je mnogo bliža nego što mislimo. Ona je još uvijek i jedna od velikih mogućnosti zarade za mnoge pogrebne firme, što nikada kao danas nije bilo tako prezentno. Da li se radi o reklami u tramvaju ili oglasu na internetu: Pogrebna preduzeća se danas natječu sve povoljnijim ponudama. "Od 444 eura" ili "950 eura za cijelu Sjevernu Rajnu-Vestfaliju", stoji u tim ponudama, u kojima su često istaknuti i kršćanski simboli.

Dugo su ovom branšom dominirale vjerske i moralne predodžbe. 

- Tržište pogrebnim uslugama je do kraja 20. stoljeća je bilo netransparentno i njime su uglavnom dominirala porodična preduzeća. A tokom devedesetih godina, korporacije su se pobrinule za veću konkurentnost u toj branši - kaže socijalni historičar Norbert Fišer (Fischer), gostujući profesor na Univerzitetu u Beču.

Svaka deseta sahrana „na sniženje"

Danas u Njemačkoj radi oko 4.000 pogrebnih preduzeća. Prema podacima Centralnog udruženja njemačkog zanatstva, ta preduzeća upravljaju sa gotovo 5.400 filijala. Pored tradicionalno orijentiranih firmi, sve više je takozvanih diskontnih pogrebnika. 

- To raslojavanje se povećava, kako u nižem tako i u gornjem segmentu ovog tržišta, što ide na štetu srednje klase, koja i dalje čini 65 posto društva - kaže Oliver Virtman (Wirthmann), generalni direktor Udruženja njemačke pogrebne kulture. Ponude na internetu pokrenule su intenzivniju debatu o pogrebnim uslugama, kaže socijalni historičar Fišer i dodaje: "Time se stalo ukraj rutini i sada se može izvršiti uporedba sa cijenama lokalnih firmi koje posluju po starom modelu."

Usljed toga se u posljednjih nekoliko godina promijenila i kultura sahrana u Njemačkoj. 

- Svjesnost o cijenama je - s pravom - sve više prihvaćena i više se ne shvata kao manjak respekta naspram mrtvih - kaže Aleksander Helbah (Alexander Helbach), portparol Aeternitasa, Inicijative za zaštitu potrošača korisnika pogrebnih usluga. 

- Mi nikada nećemo preporučiti da se obrati pažnja samo na cijenu, jer pogreb je nešto što se ne može ponoviti - kaže Helbah. 

To, kako još ističe, ne mora previše koštati, jer skupi kovčezi već dugo nisu mjerilo vrijednosti. 

- Smisleno je zapitati se šta bi to za preminulog zaista bilo važno - ističe on.

Pogrebi koštaju više od 2.000 eura

Cijene pogreba su usljed raznolikosti njihove organizacije veoma varijabilne: kovčeg ili urna, izbor samostalne ili zajedničke grobnice, javni ili anonimni pokop. 

- Za pogreb treba izdvojiti između 2.500 i 4.000 eura. Jeftini pogrebnici su na prvi pogled povoljni, ali se često iza njihovih povoljnih ponuda sakrivaju dodatni troškovi - kaže Virtman. 

Za manje od 2.000 eura je, kako kaže, teško dobiti sve potrebne usluge, jer pogreb podrazumijeva i radnu snagu, te savjetodavne i komercijalne troškove. Pri tome su i tarife za ukop regionalno različite. Ne postoji gornja granica: "U gornjem segmentu cijena je lako moguće da troškovi iznose od 8.000 do 10.000 eura", ističe on.

U suštini, nema ništa loše u tome što ljudi nastoje pronaći niže cijene pogrebnih usluga, kaže Helbah. 

- Oni koji prvi put organiziraju sahranu, međutim, često ne shvataju da su ove ponude nepotpune - zaključuje Helbah.

I Udruženje za njemačku pogrebnu kulturu kritizira ovu pojavu: 

- Pogrebnici koji po niskim cijenama nude svoje usluge često zapošljavaju nekvalificirano osoblje i najčešće ne uspijevaju obuhvatiti i provesti sve neophodne aspekte. Takve kompanije štete reputaciji ove branše - kaže Virtman. 

Po ocjeni Savezne asocijacije njemačkih pogrebnika (BDB), za dostojanstven pogreb su iznimno važni kvalificirani savjetodavci i adekvatno postupanje sa pokojnicima. To podrazumijeva "higijensku brigu", tj. kupanje i odijevanje preminule osobe, planiranje sahrane i završavanje birokratskih formaliteta.

Kovčeg ili urna?

Temeljna razlika je između odabira pokopa u zemlju i kremacije.

- Obje opcije su veoma slične u pogledu troškova. Kod spaljivanja se pojavljuju dodatne naknade za kremiranje, ali je obično jeftinije - Aleksander Helbah. 

Najčešće se može uštedjeti na kovčegu i troškovima održavanja i njege groba. Međutim, konačna suma zavisi uglavnom od prohtjeva za određeni pogreb, kaže Helbah. 

- Pojedine porodice se odluče za najjeftiniji kovčeg za spaljivanje, ali onda, s druge strane, potroše hiljade eura na samu sahranu i objavljivanje smrtovnica - nastavlja on. 

Ipak, može se uštedjeti i na samom pokopu: umjesto skupih mermernih nadgronih spomenika sada su u trendu njihove jeftinije varijante uvezene iz Azije.

Kremiranje je u modi

Prema podacima BDB-a, 45,5 posto svih sahrana otpada na pokapanje u zemlju, a 54,5 posto na kremiranje. Taj omjer je 1999., kako ističu u Aeternitas-u, bio obrnut: 60 posto se odnosilo na pokapanje u zemlju, a 40 posto na kremiranje. Dok je 1960. godine kremiranje bilo zastupljeno sa samo deset posto. 

- Kremiranje je u trendu - kaže Oliver Virtman.

U porastu je i pojavljivanje novih vidova grobalja, kao što su u grobne crkve ili groblja u šumskim predjelima. U takozvanim mirnim šumama, mrtvi se sahranjuju u kompostnim urnama, čime otpada stavka za održavanje i njegu grobova. 

- Bremen je prva savezna država u Njemačkoj koja dozvoljava sahranjivanje pepela u rijeci Veser, kao i polaganje urine u vlastitom vrtu - pojašnjava socijalni historičar Norbert Fišer. Uprkos smanjenju iskorištenosti kapaciteta, broj od oko 32.000 grobalja u Njemačkoj, prema Aeternitas-u, ostaje isti.

Jeftini poljski kovčezi

Koja je tajna uspjeha pogrebnika-diskontera? 

- Mi svoju opremu kupujemo u velikim količinama koje su znatno jeftinije. Naši kovčezi su proizvedeni u Poljskoj - kaže Jorn Gerišer (Jörn Gerischer), direktor preduzeća Segenius. 

- Mi se gotovo isključivo bavimo kremiranjem, a pokapanje u zemlju obuhvata tek 3 posto naših pruženih usluga. Većina će odlučuje za pogrebe u urnama na groblju - ističe on. 

- Potražnja za alternativnim pogrebnim vidovima je u stalnom porastu. Više od 30 posto klijenata za svoje preminule želi organizirati morski ili pogrebe u nekoj od njemačkih šuma - kaže Gerišer. 

Takvi pogrebi koštaju između 650 i 1.200 eura.