RAT SANKCIJAMA Situacija vraćena nekoliko dana unazad

Tramp stopirao nove mjere protiv Rusije

Autor: Fena
17.04.2018 11:49
A
A
A

Predsjednik SAD Donald Tramp (Trump) stopirao je u ponedjeljak navečer preliminarni plan za uvođenje dodatnih ekonomskih sankcija za Rusiju, objavio je Washington Post.

Time je situacija vraćena nekoliko dana unazad, na trenutak prije najave sankcija  američke ambasadorice u Ujedinjenim narodima Niki Hejli (Nikki Haley), što je Kremlj nazvao "međunarodnim ekonomskim prepadom", prenosi Radio Slobodna Evropa.

List piše da su pripreme za novu kaznu Rusiji zbog podrške vladi Bašara el-Asada, zbog navodnog napada hemijskim oružjem u Siriji, izazvale uznemirenost u Bijeloj kući, nakon što je Hejli za CBS News u emisiji "Face the Nation" rekla da će sankcije za ruske kompanije u ponedjeljak objaviti ministar finansija Stiven Mnučin (Steven Mnuchin).

Nakon toga, Tramp je razgovarao sa svojim savjetnicima za nacionalnu sigurnost i rekao im da je uznemiren da su sankcije zvanično objavljene zato što ih još nije spreman primijeniti, kao i da je nekoliko ljudi upoznato s planom.

Post navodi i da su zvaničnici Trampove administracije rekli da su ekonomske sankcije pod ozbiljnim razmatranjem, kao i da se razmatraju i druge mjere koje bi se mogle poduzeti protiv Rusije, ali i da Tramp nije dao konačno odobrenje za njihovo provođenje.

Zvaničnici administracije saopćili su u ponedjeljak da je malo vjerovatno da će Tramp odobriti dodatne sankcije bez dodatnog okidača Rusije, kao i da je ta strategija stavljena na čekanje.

Trampov tim je odlučio da o izjavi Hejli javno govori kao o netačnim tvrdnjama, piše Post.

Sekretarica za štampu Bijele kuće Sara Hakabi Senders (Sarah Huckabee Sanders) rekla je u saopćenju:

- Razmatramo dodatne sankcije za Rusiju i odluka će se donijeti u bliskoj budućnosti.

Nezvanično, drugi zvaničnik Bijele kuće rekao je da je Hejli brzopleto reagirala te napravila grešku koju treba izbrisati.

Kada je riječ o prethodnom paketu sankcija, koji se odnosio na 24 ruska oligarha i zvaničnika te 12 njima bliskih kompanija, učinak nije bio odmah jasno vidljiv, piše "Financial Times".

List navodi kako su cijene dionica jednog od najvećih svjetskih proizvođača aluminija kompanije "Rusal" i njene matične kompanije EN+ grupe, koje su sankcionirane zbog njihove povezanosti s Olegom Deripaskom (također na listi sankcija), pale za oko 50 posto, dok su ruske berze bile u padu za 10 posto.

Svako pokretanje raketa ili njihovo podzemno testiranje dočekuje se dodatnim krugom ekonomskog pritiska. U 2014. godini SAD i EU nametnule su sankcije Rusiji nakon aneksije Krima, vojnih upada u Ukrajinu i rušenja putničkog aviona kompanije "Malaysia Airlines" iznad istočne Ukrajine. Na prvi pogled, najnovije odredbe sankcija, koje je objavio Ured za kontrolu stranih sredstava SAD, čine se malo drugačijim od onih koje su im prethodile.

U januaru, Ministarstvo finansija SAD-a, prema uputama Kongresa, objavilo je spisak više od 200 visokih ruskih političkih ličnosti i oligarha. Iako navedene liste nisu prvobitno bile predmetom sankcija, bilo je jasno da su pripremljene dodatne informacije koje bi mogle poduprijeti odluke o sankcijama u budućnosti.

List navodi kako je moguće da se pojavi dodatnih 180 imena u novom paketu sankcija. Direktan utjecaj najnovijih sankcija primijenjen na Rusiju bio je najučinkovitiji. Međutim, možda najviša štete je za rusko tržište, banke i investitore, a samim tim i negativan efekat po Rusiju na duži period.

Najveća neizvjesnost se tiče pitanja - šta bi američka administracija, očigledno spremna da koristi dalekosežni ekonomski rat - mogla da poduzme u budućnosti kako bi se suprotstavila svojim neprijateljima.

Dok se Amerika priprema za nove sankcije protiv Rusije zbog njene podrške sirijskom režimu, Moskva traži način da se osveti zbog prvog udara ovog mjeseca. Kako piše Financial Times, mjere o kojima će ove nedjelje raspravljati ruski parlament uključuju zabranu američkim kompanijama da rade sa ruskom avio i nuklearnom industrijom.

List navodi da te mjere posebno mogu pogoditi američke kompanije kao što su Boeing i General Electric, što bi ugrozilo bilateralni promet vrijedan skoro 30 milijardi dolara godišnje.

-Možemo da izaberemo niz mjera u zavisnosti od situacije, zavisno od toga koje akcije preduzimaju naši protivnici - rekao je Arkadij Dvorkovič, zamjenik premijera Rusije o prijedlogu koji je stigao u Parlament krajem prošle sedmice.

Financial Times podsjeća i na kompaniju Rosatom, nacionalnog monopolistu za nuklearnu energiju, koji SAD snabdijeva velikim količinama obogaćenog uranijuma, doprinoseći tako sa oko pet posto ukupnom snabdijevanju električnom energijom zemlje.

List dodaje i da bi se prema predloženim mjerama zabranio izvoz titanijuma u SAD, što je potez koji je napravljen kako bi nanio štetu Boingu, aviokompaniji koja kupuje oko 35 posto svog titanijuma iz VSMPO-Avisme, ruskog titanijumskog monopoliste, podružnice državnog odbrambenog konglomerata Rostec.

Zakonodavci takođe razmišljaju o zabrani američko-ruske saradnje u sektoru raketnih motora, piše ovaj list. Prijedlog Zakona, takođe, uključuje ograničavanje uvoza američkih farmaceutskih proizvoda, alkohola i poljoprivrednih proizvoda, a zahtjeva se i uklanjanje američkih revizorskih kompanija sa tržišta.

Financial Times prenosi i riječi portparola Vijeća za nacionalnu sigurnost Bijele kuće:

-Pratimo Dumu koja razmatra ove mjere. Kao i sa ranijim, takozvanim protivzakonitim, ruskim mjerama koje su se odnosile na uvoz zapadne hrane, ruski narod je bio najviše pogođen ovim mjerama, jer su izgubili pristup visokokvalitetnim američkim proizvodima.