Malo kad se svjetska ekonomija susrela s većim kontrastom između trenutnih sjajnih izgleda i tako sumorne skore budućnosti, piše Politico.
Najnovija procjena Međunarodnog monetarnog fonda o svjetskoj ekonomiji predviđa da će se globalni oporavak ponovo ubrzati, ali sjajne prognoze su samo za ovu godinu.
Nakon toga očekuje se opet dolazak olujnih oblaka.
Ministri finansija iz cijelog svijeta koji se ove sedmice okupljaju u Vašingtonu sigurno bi se radije koncentrirali na pozitivne prognoze, ali nakon što se ugase kamere i kad završe sa samouvjerenim nastupima, pa pogledaju dalje u budućnost, svi ti moćni finansijski stručnjaci - ministri i bankari, svjesni su da je sve ovo što se sad događa predobro da bi potrajalo.
Evropljani imaju najviše razloga za brigu. Sveobuhvatni trgovinski rat nikad nije bio izgledniji nakon što je američki predsjednik Donald Tramp (Trump) odrezao carine na kineski čelik.
Bliski istok bi ponovo mogao postati veliko i užareno bojište zbog rata u Siriji, a sve je izglednije i da će se SAD povući iz iranskog nuklearnog sporazuma.
Rusija se, međutim, postupno razdvaja od globalne ekonomije zbog zapadnih sankcija zbog Putinove politike. U međuvremenu, Evropa se suočava s izlaskom Velike Britanije iz EU, koja postaje sve krhkija.
Sve izgledniji pad
U ovom turobnom geopolitičkom kontekstu, vlade i ekonomisti bit će prisiljeni naučiti da se sadašnji oporavak oslanja na nesigurne financijske temelje. Javni i privatni dug je visok kao i uvijek.
Zato je sve bliže dan kad će središnje banke biti prisiljene posegnuti za masovnim printanju novca, a takav scenarij se već odvija u SAD-u. Izvještaji MMF-a su u jednu ruku ekonomska ekspertiza, a s druge strane vježbanje visoke diplomacije.
Ali ne morate biti preveliki ekspert da shvatite odakle vreba opasnost. Rast će se ove godine ubrzati, baš kao što je bilo 2017. godine. Svjetski bruto domaći proizvod povećat će se za 3,9 posto u 2018. godini, naspram 3,8 posto prošle godine, saopćio je MMF.
Rast posljednjih godina bio je i koordiniran na globalnoj razini - što se ranije malo kad viđalo. I oporavak će u narednih nekoliko mjeseci, zadržati živost. No, "nakon nekoliko idućih kvartala, rizici ... sve je izgledniji pad", rekao je MMF.
Navode se financijske ranjivosti: "erozija potpore globalnoj gospodarskoj integraciji" (prijevod: rastući protekcionizam i mogući trgovinski ratovi) i "niz ne-ekonomskih rizika" poput "geopolitičkih stremljenja, političkih neslaganja i klimatskih šokova".
Evropa, u ovom ozbiljnom kontekstu, nije na najboljem mjestu. Njen rast, iako snažan prema najnovijim standardima, slabiji je nego u ostatku svijeta: očekuje se stvarni rast BDP-a u 2018. od 2,5 posto, u usporedbi s 2,9 posto u SAD-u i 4,9 posto na tržištima u nastajanju i gospodarstvima u razvoju.
Stari Kontinent je također ranjiv, jer bi mogao postati kolateralna žrtva trgovinskih ratova, iako u njemu ne sudjeluje, jer bi mjere i protumjere između Kine i SAD-a jako uzdrmale povjerenje u poslovnom svijetu. Prošle sedmice direktorica MMF-a Kristin Lagar (Christine Lagarde) upozorila je iz Hong Konga da je multilateralni trgovinski sustav kakav se gradio od Drugog svjetskog rata bio "u opasnosti od razdvajanja".
Veliki kasne s reformama
Lagar se upravo pridružila zboru Evropljana koji su posljednjih sedmica izdali slična upozorenja.
- U trgovinskim ratovima ne postoje pobjednici, nego samo veći ili manji gubitnici.", rekao je već ranije ovog mjeseca Benoa Sure (Benoît Cœuré), član izvršnog odbora Evropske centralne banke. No, glavni problem Evrope je što kasni i s reformama i s primjenom alata koji bi mogli pomoći ako se suoči s velikim gospodarskim padom.
Više se neće moći osloniti na monetarnu politiku jer je Evropska centralna banka već dala novca koliko je mogla, a neka od najvećih evropskih gospodarstava i dalje ostaju previše zadužena da bi se oslanjala na fiskalni poticaj ako ili kada bude potrebno.
Ova nesposobnost EU-a i njezine jezgre da se reformira, dok još ima vremena, je velika opasnost koja visi nad oporavkom, uvjeren je dužnosnik Evropske komisije.
- I dalje čekamo remont trošenja javnog novca u Francuskoj, i dalje čekamo Italiju da zajedno poduzme akciju, još uvijek čekamo da Njemačka shvati da mora učiniti više kako bi reformirala vlastito gospodarstvo, a europske vlade ponašaju se kao da su gospodari vremena i u nedogled raspravljaju hoće li se bailout fond nazvati monetarni fond ili ne, upozorava zvaničnik.
- Sve sam pesimističniji. Kad gospodarstvo počne izgarati, biti će prekasno za žaljenje što nismo ništa naučili iz nedavne krize", upozorio je jedan član francuske vlade.
