(Foto: Ilustracija)

(Foto: Ilustracija)

Programerski savjeti iz prve ruke

Evo šta novim programerima savjetuje programerka sa 35 godina iskustva

Sponzorisani tekst
08.11.2017 09:50
A
A
A

Programiranje je vještina koju skoro svi žele da savladaju, ali se mnogi ne usuđuju. Neki se plaše da je preteško, neki misle da su „prestari“ za učenje, a nekima naprosto nedostaje hrabrosti da počnu.  

Ako ste odlučili da učite da programirate i želite da ostvarite uspješnu karijeru u ovoj profesiji, onda je sljedećih pet savjeta koje je Ester Šindler skupljala tokom 35 godina rada u IT industriji pravo štivo za vas.

1. Podsjetite se koliko treba da naučite

Prvi korak u učenju bilo čega jeste prepoznavanje da nešto ne poznajete. To zvuči očigledno, ali iskusni programeri znaju koliko je potrebno za prevazilaženje ove pretpostavke. Mnogi završe obrazovanje sa arogantnim stavom „ja najbolje znam" i velikom sigurnošću. Uz to nerijetko imaju i potrebu da to i dokažu svakom novom kolegi.

Drugim riječima: vaš stav „znam šta radim!" može da vam bude prepreka na putu da naučite nešto novo.

2. Prestanite da dokazujete da ste u pravu

Da biste postali sjajni – ne samo dobri – morate da učite iz iskustva. Ali budite pažljivi, iskustvo vas može naučiti da ne ponavljate loše obrasce ponašanja i ne stvarate loše navike.

„Svi smo sreli programera sa osam godina iskustva... tačnije onoga ko prvu godinu iskustva ponavlja osam puta. Da biste izbjegli taj sindrom, pomno pratite sve što radite i uvijek se pitajte: „Kako da ovo radim bolje?", savjetuje Šindler.

Programeri početnici (ali i previše onih iskusnih) često gledaju svoj kod samo da bi mu se divili. Oni pišu testove kako bi dokazali da njihov kod radi umjesto da pokušavaju da ga „obore“ i vide da li postoje situacije u kojima se javljaju problemi. Sjajni programeri aktivno traže u čemu su pogriješili, jer znaju da će korisnici na kraju naći propuste koje su napravili.

3. Kad „kod funkcioniše“ ne zaustavljate se; tu počinjete

Da, vaš prvi korak jeste da uvijek pišete kvalitetan softver koji ispunjava specifikacije. Prosječni programeri tu stave tačku i pređu na sljedeću stvar. Ali ako prestanete kada je kod završen, to je kao da snimate videomaterijal i očekujete da ono što ste snimili iz prvog puta odmah bude umjetničko dijelo.

Veliki programeri znaju da je prvo ponavljanje upravo to, ne i garancija. Ako kod funkcioniše – utoliko bolje, ali to ne znači da ste završili posao. Sada je vrijeme da vaš kod učinite još boljim.

Dio tog procesa podrazumijeva i da definišete šta znači „bolje". Da li je važno da program radi brže? Da kod bude lakše dokumentovati? Da može da se iskoristi ponovo? Da bude pouzdaniji? Odgovor se razlikuje sa svakom aplikacijom i programom, ali proces je isti.

4. Napišite kod tri puta

Dobri programeri prave softver koji radi. Sjajni programeri pišu softver koji odlično funkcioniše. To se rijetko dešava pri prvom pokušaju. Najbolji softver obično se piše tri puta:

Prvi put pišete softver da biste sebi (ili klijentu) dokazali da je riješenje moguće. Drugi ljudi možda ne prepoznaju da je ovo samo „dokaz koncepta“, ali vi to znate.

Drugi put pravite softver koji radi.

Treći put pravite softver koji radi ispravno.

Ovaj način rada možda nije očigledan kada pogledate rad najboljih programera. Sve što rade izgleda briljantno, ali ono što ne vidite jeste da su čak i najbolji programeri vjerovatno izbacili prvu i drugu verziju prije nego što su svoj softver pokazali nekome drugom.

Šindler ističe da je jedan od odličnih načina da učinite svoj softver boljim i to da zanemarite kod koji ste napisali i počnete ponovo. Tako ćete izbjegavati zamke u koje programeri često upadaju, a to je da uporno pokušavaju da poprave kod, a ne vide da je on od početka pogrešno postavljen.

Ako ništa drugo, politika „Napiši kod tri puta" vas uči da postoji mnogo načina za pristup problemu. I to vas sprečava da se zaglavite u rutini.

5. Naučite tehnike, a ne alate

Programski jezici, alati i metodologije dolaze i odlaze. Zato se potrudite da steknete što više iskustva, sa što više programskih jezika i okvira. Fokusirajte se na osnove programiranja, jer se osnove nikada ne mijenjaju; obratite više pažnje na arhitekturu nego na programiranje.

Ako ste sigurni da postoji samo jedan pravi način da nešto uradite, vjerovatno je vrijeme da se suočite sa stvarnošću. Dogmatski pristup može da ometa vašu sposobnost da učite nove stvari i da učini da se sporo prilagođavate promjenama. A to vas nadalje vodi u mnoge probleme: postat ćete vrlo brzo „zastarjeli”, „nerelevantni“ i „neisplativi“ programeri.

Iako je istina da danas postoji ogroman broj mogućnosti za zapošljavanje u svijetu programiranja, to ne znači da svaki programer može da se zaposli.

Ako želite da postanete stvarno dobri u programiranju i razvoju softvera, onda bi također trebalo da znate da to nisu vještine koje mogu da se steknu za nekoliko nedjelja ili uz gledanje nekoliko tutorijala na Youtubeu.

Da biste uspješno mogli da se bavite ovim poslom potrebno je da prođete obuku od najmanje 12 mjeseci. Ako ne želite da upisujete fakultet, danas i kod nas postoje jednogodišnji certifikovani edukativni programi, koji vam omogućuju da steknete potrebne vještine i znanja, ali i da radite u praksi.