SARAJEVO

Plahovitu Miljacku nisu umirile ni brojne betonske kaskade

Rad na koritu, koje se pravilo etapno od krečnjaka, trajao je punih 11 godina

A. NALO

22.1.2018

Rijeka Miljacka često se izlijevala iz korita, donoseći mulj koji je bio pogodan za razvoj poljoprivrede, a posebno za imanja gdje se uzgajalo žito. Upravo su zato našu dolinu pozvali Zlatni do. No, znajući za poplave, stanovnici tadašnje kasabe i brojnih sela u Zlatnoj dolini ipak su kuće gradili na višim kotama u stranama i padinskim dijelovima Trebevića i Ozrena. 

Velika investicija

- Kada se Sarajevo pravilo u doba Osmanskog carstva, veliki problem bilo je izlijevanje Miljacke. Isti problemi su dočekali i Austriju, a nakon dvije velike poplave, tadašnje gradske vlasti shvatile su da se ovo pitanje mora hitno rješiti. Odlučili su da se napravi regulacioni plan korita Miljacke, koji će promijeniti ne samo obale nego i unutrašnje dijelove čaršije, posebno oko današnjeg Tašlihana, odnosno Gazi Husrev-begovog bezistana – govori Mufid Garibija, arhitekta i dobar poznavalac historije grada.

Rad na koritu, koje se pravilo etapno od krečnjaka, trajao je punih 11 godina, a završen je 1897. godine. U periodu pravljenja korita drvene ćuprije zamijenjene su metalnima, a proširene su i kamene ćuprije, tačnije Latinska i Šeherćehajina.

S njih su skinute kamene ograde, a postavljeni su konzolni metalni trotoari sa prelijepom ogradom, podaskani hrastovim drvetom.

- Lijepo je kazati da investicija uređivanja korita Miljacke sa svim pratećim poslovima, među kojima je i uređivanje obala, spada u red najvećih investicija Austro-Ugarske u Sarajevu. Koliko je posao dobro urađen, najbolje govori činjenica da i danas gledamo isto korito i obale, uz samo djelimično održavanje – pojašnjava Garibija.

Da bi sarajevski mostovi ljepše izgledali, ispod njih su se pravile posebne kaskade od hrastovog drveta. Ujedno su služile i za zaštitu stubova na kamenim ćuprijama, a i za ravnomjeran protok Miljacke u vrijeme niskog vodostaja.

Ljepši tok

Zapuštene i nedovoljno održavane kaskade, koje su Austro-Ugari napravili, nove vlasti osamdesetih godina odlučile su zamijeniti betonskima. Ujedno su željeli umiriti Milajcku kako bi imala horizontalni vodostaj na svim tačkama.

Na taj način su namjeravali uljepšati tok Miljacke, ne vodeći baš računa o visinama kaskada i ne razmišljajući da će se na tom dijelu praviti vrtlozi koji su poslije zadavali dodatne probleme. U vrtlozima se nakuplja smeće, a u vrijeme visokog vodostaja donose i tragične slučajeve.

Garibija: Treba umanjiti snagu rijeke  

Prema mišljenju Garibije, većim brojem kaskada trebalo bi umanjiti snagu Miljacke, čime bi se umanjila i veličina vrtloga. Time bi se riješio problem nakupljanja smeća, pa čak i umanjio broj tragičnih slučajeva.


Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.