Vlada Srednjobosanskog kantona, na prijedlog resornog ministra Nikole Grubešića (HDZ BiH), stavila je van snage Zakon o zdravstvenoj zaštiti SBK. Na taj način otvorila je put ka sveobuhvatnim reformama u oblasti zdravstva u ovom kantonu, od reorganizacije do informatizacije ključnih zdravstvenih ustanova.

Stvoreni uvjeti

- Ova odluka znači nastavak reformskih aktivnosti i za javni i za privatni zdravstveni sektor. Sada su stvoreni uvjeti za preuzimanje osnivačkih prava nad bolnicama u SBK. Vlada i Skupština na ovaj način stvorit će uvjete da bolnice dobiju zakonit status. Obaveza Parlamenta Federacije BiH prije deset i više godina je bila donošenje mreže bolnica u FBiH. To nije urađeno. Mi smo došli u situaciju da sada stavljanjem van snage kantonalnog i preuzimanjem federalnog zakona stavimo naše bolnice u zakonit status - pojasnio je Grubešić.

U narednom periodu uslijedit će imenovanje privremenih uprava u pet bolnica u SBK - tri u Travniku te u bolnicama u Bugojnu i Jajcu. Tri travničke bolnice pružaju 90 posto usluga u oblasti zdravstva u ovom kantonu.

Uz reforme u dijelu zakonskih rješenja, uslijedit će i one konkretne koje će osjetiti i osiguranici, a to su, prije svega, informatizacija u zdravstvenom sektoru.

- U prvoj fazi to će biti informatizacija primarne zdravstvene zaštite, a nakon toga slijedi uvođenje radiološkog informatizacijskog sistema, preciznije digitalizacija standardnih radioloških disciplina te uvođenje informacijskih sistema u Bolnici Travnik i „Fra Mato Nikolić“ u Novoj Biloj, koje obavljaju 90 posto bolničkih usluga - rekao je Grubešić.

Veliki značaj

Ovaj dio reforme od velikog je značaja za pacijente koji trebaju dijagnostičke usluge, a posebno za one koji trebaju daljnje liječenje na nekom od kliničkih centara. Slike i nalazi bit će u digitalnom obliku te će očitavanje nalaza biti pojednostavljeno. Na ovaj način bit će uvezana i laboratorijska dijagnostika.

Elektronski karton  

Realizacija projekta integriranog informacijskog sistema značit će uvođenje elektronskog medicinskog kartona za 230.000 osiguranika. Značajan pomak bit će i uvođenje elektronskog recepta, što će omogućiti praćenje i kontrolu potrošnje. Efekt bi trebao biti ušteda od oko 10 posto na godišnjem nivou. Za projekt digitalizacije neophodno je 200.000 KM, dok bi faza informatizacije dvije najveće bolnice koštala 850.000 maraka.