Prvo ime bh. hiperrealizma, mostarski slikar i arhitekt Marin Topić, obilježit će velikom samostalnom izložbom u Galeriji Aluminij četiri decenije svog umjetničkog stvaranja.
U oba izložbena salona čuvene Aluminijeve umjetničke galerije 16. novembra s početkom u 17.30 sati svečano će biti otvorena njegova izložba, pod imenom "Zemlja humska – kist i Krist".
Izložbu zajednički organiziraju Galerija Aluminij i Matica hrvatska Mostar, pod visokim pokroviteljstvom predsjedavajućeg Predsjedništva BiH, a uz sponzorsku podršku Vlade HNK, Aluminija d.d. Mostar, HT Eroneta, Elektroprivrede HZ HB, Hrvatske pošte Mostar, Filozofskog fakulteta i FPMOZ-a Univerziteta u Mostaru.
- Riječ je o svojevrsnom presjeku Topićevog stvaranja, s pedesetak vrhunskih slika različnih formata koje ćemo ponuditi javnosti na dar, sve do isteka novembra. Ova je saradnja dogovorena još koncem prošle godine, a na moju ličnu radost, jer konačno ugošćujemo slikarskog barda koji je strahovito utjecao na umjetničku zbilju ovoga podneblja, naslikavši neke od kultnih radova naše novije historije. Jer ugošćujemo njegov Sumrak bogova, njegovu Humsku Veneru, sve one njegove oblutke, šipke, platane, Neretvu, sve ono što jest njegova Zemlja humska, iz kista i od Krista. Čim je procurila vijest o ovoj organizaciji, izložbu se počelo karakterizirati likovnim događajem godine, što svakako nije bez razloga. S izrazitim se entuzijazmom u organizaciju uključila mostarska Matica, a tehnički nas je pomogao čitav niz prijateljskih poduzeća i institucija. Na našu ličnu čast, pokroviteljem nam je dr. Dragan Čović koji će lično izložbu proglasiti otvorenom – ponosan je direktor Odjela korporativnih komunikacija Aluminija Darko Juka.
Dok se Gudački kvartet Simfonijskog orkestra Mostar priprema za muzički nastup na ovoj velebnoj večeri, hrvatski akademik Tonko Maroević o Topiću zapisuje kako mu je motivika podjednako određena regionalnim, hercegovačkim ishodištima, kao i univerzalnim, kosmopolitskim temama.
- Slikajući raznovrsne oblutke na dnu rijeke, podrazumijevajući pritom efekt tekuće vode, ostvaruje ujednačenu napetost stišano i skladno obojenih ploha, a slikajući, pak, gustiš šipkova granja, uračunavajući prozračnost duboke pozadine neba, teži dinamičnom grafizmu prepletenih crta i učinku žive zasićenosti površine. Osim toga, vizura na riječno kamenje vodi pogled prema tlu, a panorama granja usmjerena je uvis. Nije toliko riječ o žabljoj ili ptičijoj perspektivi, nego o volji da se svijet oko sebe uhvati što integralnije, punije, ne samo fizički nego i metafizički – secira Maroević Topićeve preokupacije i stremljenja, dok likovni kritičar Ivan Vukoja, u kataloškom osvrtu, promišlja o imenu izložbe koje je ne samo zajedničkim imeniteljem ove izložbe i osnovnom tematsko-motivskom odrednicom ukupnoga slikarskog opusa Marina Topića, nego i njegovim životnim i autorskim credom.
- Bitno ishodište ili odredište Marinova slikarstva jest težnja prema onostranomu, nadrealnomu i metafizičkomu. Osim sasvim određene i prepoznatljive topografije, prikazane hiperrealističkim stilom i manirom, na nekim Topićevim slikama pronalazimo predmete, figure i simbole preuzete iz sasvim drugoga i drukčijega konteksta i imaginarija. Kao primjer da Marinov hiperrealizam s nadrealističkim elementima ima i svoje metafizičko određenje i nagnuće pokazuju nam slike u kojima se on svjesno referira na simboliku i poetiku Renéa Magrittea, rodočelnika likovnoga stila koji se naziva metafizičkim nadrealizmom – izvrstan je Vukoja, koji ističe osobitu radost činjenicom što će dijelom postava biti i Marinovo najrecentnije djelo (Cvjetna nedjelja), slika staroga emajliranog lavora s otučenim rubovima u vlatima trave i cvijeća, unutar kojega je plutajuća cvjetna rapsodija na vodi koja nas svojom likovnom čarolijom, poput Proustovih kolačića, vraća u djetinjstvo, u vrijeme kada su nam i ruke i obrazi bili ne samo čisti nego i mirisni.
Marin je Topić rođen u Mostaru, 3. jula 1957. godine. Prvu uljanu sliku naslikao je kao trinaestogodišnjak. Završio je arhitekturu u Sarajevu 1981. i upravo te godine naslikao Gospu Međugorsku. Prvu je samostalnu izložbu imao 1982. u Franjevačkom samostanu u Širokom Brijegu, drugu 1983. u Zagrebu (RH), a treću 1985. u Sarajevu. Od 1987. godine, u Minhenu (Njemačka) studira slikarstvo devetnaestoga stoljeća, a 1989. odlazi u Kaliforniju (SAD). U Mostar se vraća 1990. godine. U nizu uspjeha njegove plodne i burne karijere svakako se ističe velika monografska izložba iz 2006. godine (Zemlja humska) u rodnomu Mostaru, s kojom je Topić gostovao i u Dubrovniku, Splitu, Zagrebu, Sarajevu i u Podgorici (Crna Gora), te ju je vidjelo ukupno više od stotinu tisuća posjetitelja.
