HERCEGOVAČKO-NERETVANSKI KANTON

Morska voda dramatično prodire u rijeku: Zbog presoljene Neretve poljoprivrednici na muci

Neretva kod Čapljine: Izmijenjen izgled

Piše: M. SMAJKIĆ

11.10.2017

Da more dramatično prodire u Neretvu, u čijem je toku još prije deceniju utvrđena velika prisutnost morske vode, i to od njenog ušća u susjednoj Hrvatskoj pa sve do Višića u čapljinskom kraju, pokazuju stalna mjerenja na tamošnjim bušotinama.

Rade mjerenja

Uz Višiće, jedan od najpoznatijih bh. krajeva po poljoprivrednoj proizvodnji, koje smo jučer posjetili, mjerenja su pokazala da su zbog prodiranja morske vode ugroženi i poljoprivrednici u Čeljevu i u Gnjilištima.   

Tako se na bušotinama koje služe za navodnjavanje povrća i voća u Višićima elektroprovodivost vode kojom se mjeri nivo saliniteta prije četiri godine kretao od 0,8 do 1,0. U posljednje vrijeme to iznosi od 1,2 do 1,4, dok je za poljoprivrednu proizvodnju prihvatljivo do 1,0.

Stalno mjerenje saliniteta počeli su u Poljoprivrednoj zadruzi „Matica“ kroz projekt UNDP-a i u saradnji s Općinom Čapljina, kako bi svojim kooperantima, njih pedesetak, ukazali na ovaj problem i preporučili im kako da ga ublaže kroz natapanje i gnojidbu.

- To što smo kroz ovaj projekt nabavili opremu i što do danas mjerimo, isključivo je zbog našeg interesa, odnosno poljoprivredne proizvodnje. Činjenica je da ova priča nije benigna ni izmišljena, već realna. Stoga pozivamo sve relevantne institucije da reagiraju i da se počnu baviti ovim problemom, jer kulture poput paprike, koju najviše proizvodimo, ne trpe nimalo zaslanjenja - navodi Marijan Brajković, predsjednik „Matice“.

Repeša: Mnogo razloga | Bitanga: Nema budućnosti

Junuz Repeša, jedan od proizvođača paprike i drugih povrtnih kultura, rekao nam je da je pitanje dana kada će obustaviti proizvodnju i prijeći na neku drugu djelatnost.

Vade šljunak

- Nećemo moći raditi koliko slana voda prodire. Razloga za to je mnogo, od famoznog projekta „Gornji horizonti“ do vađenja šljunka iz korita Neretve i prije i poslije rata. Zbog toga je na nekim mjestima, gdje se mogla pregaziti, Neretva sada duboka i do šest metara - ističe Repeša.

Njegov komšija Natko Bitanga dodaje da se 90 posto stanovništva u Višićima bavi poljoprivredom te da je već nekoliko godina itekako vidljivo da paprika i paradajz na tom području sve slabije uspijevaju.

- Žalosno je šta se uradilo od Neretve, koja je nekad bila ljepotica, a koja je sada, ovdje, pretvorena u močvaru - kazao je Bitanga.

Šute oni koji ne bi smjeli 

Dekan Agromediteranskog fakulteta Univerziteta „Džemal Bijedić“ Ahmed Džubur još prije deset godina upozoravao je na sve veću slanost donjeg toka Neretve. Uz eksploataciju pijeska, naveo je, razlog takvog stanja je definitivno projekt „Gornji horizonti“.

- U opasnosti su, u budućnosti, i rijeke Buna, Bregava i Trebižat. Taj problem bit će vremenom sve veći, a oni koji obnašaju funkcije i koji ne bi smjeli, šute – prokomentirao je Džubur.

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.