KANTON 10

Hrvati na ničijoj zemlji: Dalmatinski san na bosanskoj grudi

Mještani sela Prisika kod Tomislavgrada dio imovine imaju u Hrvatskoj, a dio u BiH

Autor:Ale KAMBER

22.10.2016

Prisika je omanje bosansko selo na granici s Dalmacijom, smješteno uz put od Livna i Tomislavgrada u BiH prema hrvatskim naseljima Aržanu, Cisti Provo i Imotskom. Ovo selo po mnogo čemu je i dalmatinsko, ima probleme s kojima se susreću i neka druga pogranična naselja, ali se ovdje mještani suočavaju i s više nepotrebnih prepreka. 

Mnogo problema

Premda je cijelo selo gruntovno, a i administrativno na bh. teritoriju (općina Tomislavgrad), da bi se do njega došlo, mora se prijeći Granični prijelaz Prisika, gdje dvije granične policije, bh. i hrvatsku, dijeli zajednička rampa. 

Na bosanskoj strani taj prijelaz čine kontejneri i tek kada se prođe ta kontrola, dolazi se u selo Prisika. Uskoro bi trebao biti otvoren novi granični prijelaz koji će se nalaziti na izlazu iz sela, ali ni to neće riješiti problem mještana jer se, pogotovo u ljetnoj sezoni, radi o vrlo frekventnom putu koji izlazi na Makarsku rivijeru.

Mještani Prisike ističu da s pravom nose to ime jer su “prisičeni”. Dio im je imovine u Hrvatskoj, dio u BiH, dio usluga dobivaju iz jedne, dio iz druge države, a probleme iz obje. Primjerice, da bi Prisičani iz Tomislavgrada dovezli sebi namirnice, tehniku ili bilo šta drugo, moraju to prijaviti! Nabavka drva iz općine Tomislavgrad za mještane ovog sela posebna je priča, jer to se već smatra “uvozom”, za što treba imati specijalna odobrenja, iako bi se prijevoz vršio isključivo na teritoriju iste države, pa čak i istog kantona (Livanjskog).

Nakon prelaska graničnog prijelaza nailazi se na prve kuće Prisike, lijepe i kamene, dalmatinskog stila. Već u prvoj, u zaseoku Žaje, nalazimo Ljubicu Žaja, koja pojašnjava apsurde njihovog statusa. 

- Svi mi imamo hrvatske papire. Nekako smo teritorijalno bliži Aržanu, Cisti Provo i imotskoj regiji, iako znamo da pripadamo BiH. To nam otežava kretanje, pogotovo ljeti, kad su ovdje kilometarske kolone, a nas domaće tretiraju kao i sve putnike. Ako želimo na bilo koju stranu graničnog prijelaza, moramo u red i čekati satima. Gubimo bespotrebno vrijeme - kaže Ljubica.

Duga čekanja

Stotinjak metara dalje su mještani prezimena Brekalo.

- Ja sam tu rijetko, ali volim doći u rodni kraj. Kad sam prije dvije godine kupio drva u Prodeksu u Tomislavgradu te došao do graničnog prijelaza, morao sam ih vratiti natrag jer su to smatrali uvozom, premda BiH u suštini nisam ni napuštao - pojašnjava Stipe Brekalo, ne odvajajući se od psa Ronija.

Nedjeljko Brekalo, vlasnik motela na obližnjem Kamenskom, koji izvan sezone uglavnom ne radi zbog nedostatka gostiju, opisuje da im je na hrvatskoj strani crkva, ambulanta, ljekari, škole, gledaju HTV, imaju hrvatske telefone. 

- Ja sam jedini donedavno imao bh. telefon i isključio sam ga jer, ako se desi kvar, teško će ko doći da ga popravi. Problema ima i oko čišćenja puteva, pogotovo lokalnih. Dakle, većinu usluga imamo iz Hrvatske, dok su nam iz BiH voda i struja, a i zemljišne knjige su nam u Tomislavgradu. Umjesto da kao pogranično stanovništvo uživamo prednosti i brigu s obje strane granice, mi smo po mnogo čemu problem i slučaj. Kako ne bismo, pogotovo u ljetnoj sezoni, trpjeli duga čekanja na graničnom prijelazu, možda bi nam uz specijalne pogranične propusnice mogli napraviti bilo kakve lokalne puteve samo za nas da ne moramo u višesatne kolone. Naš problem bio je i na Hrvatskom saboru pokrenut u vrijeme Pusićke (Vesna Pusić, op. a.), ali se potom stalo. BiH i Hrvatska bi trebale za nas iznaći najpovoljnije rješenje - mišljenja je Nedjeljko Brekalo.

Njegova supruga Anka Brekalo kaže da je ona Bosanka iz Kazaginca kod Tomislavgrada i da joj je svejedno gdje pripadaju, samo da im se pomogne riješiti probleme.

Građani drugog reda

Brekale i Žaje, uz opasku da su „zaspali u Hrvatskoj, a probudili se u BiH“ te da su građani drugog reda, žale se da će se raseliti i ono malo preostalih mještana ako im se ne pomogne. Posebno se pribojavaju da će, nakon što uskoro bude otvoren novi granični prijelaz, ostati odsječeni od Aržana, naselja koje “mogu dohvatiti rukom“.

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.