Ispaštaju zbog akumulacije Buškog jezera

Livnjaci i Duvnjaci segodinama bore s redukcijama, a njihova voda pokreće turbine u Hrvatskoj

Autor: A. KAMBER
12.08.2017 22:39
A
A
A

Buško jezero najveća je vještačka akumulacija u Evropi, ali i zagonetka kada je riječ o korištenju bh. vode za potrebe hidrocentrala susjedne Hrvatske.  

Izgrađeno je prije 47 godina i služilo je za potrebe Hidroelektrane (HE) Orlovac u mjestu Ruda, u susjednoj Dalmaciji. Mještanima općina Livno i Tomislavgrad isplaćena je svojevremeno, kako tvrde, mizerna naknada za potopljeno zemljište ili im je dato zamjensko.

Nema reakcije

Mnogi stanovnici su i trajno iseljeni, a oni što su ostali na duvanjsko-livanjskim buškoblatskim obalama uglavnom tvrde da je naknada za potopljeno zemljište bila u vrijednosti „gajbe piva za dunum zemlje“. To su nam kazali Cikojevići u livanjskom selu Golinjevo, a slično misle i Duvnjaci.

- „Hrvatska elektroprivreda” (HEP) uzela je i uzima što joj treba, a nikad do kraja mještani nisu obeštećeni niti imaju pravičnu naknadu za korištenje hidroakumulacije. Posebno su pogođeni Duvnjaci, jer su dvije trećine jezera na njihovom teritoriju, a odgovorni na vlasti ništa ne čine već 26 godina - kaže duvanjski zastupnik u Skupštini LK Jozo Sliško.

Stručnjaci kažu da se voda Buškog jezera ne koristi samo za HE Orlovac već za još četiri hidrocentrale u slivu Cetine, u koju se slijeva i voda iz Buškog jezera, koja s livanjske strane tunelom dotječe do kote iznad sela Ruda. Odatle se kroz cijev pozamašnog prečnika obara niz visoku liticu do centrale.

Sušni mjeseci

Iz Buškog jezera i svih manjih jezera i rijeka LK koristi se voda za proizvodnju struje u susjednoj zemlji.

Uprkos najvećoj akumulaciji, Livnjaci za sušnih mjeseci sve češće dolaze u grad da sipaju pitku vodu u kanistere. Tomislavgrad pogađaju sve učestalije redukcije vode, a Glamočani i Grahovljani nerijetko su, u nedostatku vode, prinuđeni ići i na sve rjeđe izvore, dok glavnina njihove vode pokreće strane turbine.

Prihod od 96 miliona eura 

Buško jezero je površine 55,8 kvadratnih kilometara, prosječne dubine oko osam metara te kapaciteta više od 780 miliona kubika vode, čiji je energetski potencijal veći od nuklearke Krško. HEP godišnje od proizvodnje struje ostvari prihod od skoro 96 miliona eura, od čega Livnu i Tomislavgradu ide tek 1,2-3 miliona KM.

Trenutno HEP za korištenje Buškog jezera plaća Livnu i Tomislavgradu po 0,010 KM po kilovatsatu proizvedene energije, dok je do 2009. godine to bilo upola manje.

Međudržavni dogovor

Pomoćnik kantonalnog ministra za privredu Mate Šiško mišljenja je da bi Livno i Tomislavgrad od HEP-a na ime naknade trebali dobivati najmanje 1,5-2 posto iznosa ukupne dobiti HEP-a, što bi bilo oko 20 miliona godišnje.

Ima Livnjaka i Duvnjaka koji smatraju da taj iznos treba biti daleko viši, a možda bi najrealnije bilo da se oformi međudržavni konzorcij ili barem potpiše međudržavni ugovor o korištenju akumulacija BiH i HEP-a. Njega nema uprkos višegodišnjim inicijativama nekolicine opozicionih zastupnika s područja LK.