Sarajevo ima svoju rijeku, a rijeka svoje obale, jalije. Te su obale, kao i na svakoj rijeci, desna i lijeva, a desna je ona nizvodno na desnoj strani. Mnogi to obično zamijene, gledajući rijeku uzvodno. Naša Miljacka dobila je ime od mulja koji je raznosila po dolini i činila ovo polje plodnim. Lijepa dolina ne bi bila ni blizu ovakva da nije omeđena planinama, i to sada olimpijskim. Tako se sarajevska kotlina naselila i postala jedna od najljepših u regiji, počinje priču Mufid Garibija, sarajevski arhitekta i dobar poznavalac historije grada.

Mala vrata

Naseljavanje Sarajeva nekada davno je i počelo na lijevoj strani, na oborinama Trebevića, prema Vracama. Taj dio je dobio naziv kao mala vrata ili mali ulaz u kotlinu pa vratašca ili vratca postadoše Vraca. Zato nije nimalo čudno što je upravo ova lijeva strana od samog početka bila temeljna. Tu je napravljena i Vilajetska kuća, danas Konak, Austrija je tu pokrenula industriju s fabrikom ćilima i izgradila veliku kasarnu na temeljima osmanlijske kasarne kršle. Na ovoj strani izgradili su i prugu, koja je prema istoku išla preko Bistrika.

- Iako je lijeva obala na južnoj strani, ona je zatvorena Trebevićem, pa je i malo hladnija u odnosu na desnu, koja je na sjeveru. Taj lijepi Trebević ili pluća Sarajeva, sa svojom hladovinom, pored svojih prednosti, posebno u ljetnom periodu, davao je i drugu sliku zimi. Stanovništvo lijeve obale više je trošilo ogrjeva, a u podrumima i magazama pojavljivala se i vlaga. Ona ima specifičan miris, a u Sarajevu su je zvali mem. Tako su Sarajlije sa sunčane, lijevu stranu, ispod Trebevića, prozvali memli stranom. Tako je rastao rivalitet između sunčane i memli strane - pojašnjava Garibija.

Kada se na memli strani napravila i žičara davne 1959. godine, rivalitet i zavidnost još su više došči do izražaja. To je bilo posebno izraženo prema Bistriku, jer je žičara odatle i kretala.

- Tako se izraz “memli strana” još više upotrebljavao, znajući da to ne vole stanovnici Bistrika, Širokače, Soukbunara... - navodi Garibija.

Naselje sunca

Da bi se desna strana, koju nazivamo sunčanom ,i urbanistički potvrdila, najbolje nam govori da je jedno cijelo naselje u blizini Dalmatinske ulice prema Mejtašu prozvano Naselje sunca. Građeno je sedamdesetih godina prošlog stoljeća i postalo je jedno od najelitnijih naselja, koje je osmislio Zlatko Ugljenin. Svojim pogledom upravo posmatra tu drugu, takozvanu memli stranu.

- Jedina podjela koja je u Sarajevu veća i značajnija od one na memli i sunčanu stranu, bila je i ostala podjela na one koji navijaju za Želju i one koji navijaju za Sarajevo. Mahale na obje obale isprepletene su navijačima oba tima, a rivalitet među njima veći je i dublji od Miljacke - ističe Garibija.

Šta je Bašeskija govorio za turšiju

Mula-Mustafa Bašeskija, također, spominje stranu ispod Trebevića i njene specifičnosti. Pojašnjava to na taj način da se tu turšija znala i pojesti, a da je na desnoj tek počinjala sazrijevati.