Označavati pripadnike cijele jedne religije - islama da su nosioci nasilja je neutemeljena teza, dok stvarne uzroke antiislamske klime u Crnoj Gori i svijetu treba tražiti u neznanju, ali i u nedovoljnom međusobnom poznavanju, poruka je sa skupa na temu Bošnjaci i aktuelna antiislamska klima.

Forum Bošnjaka Crne Gore (FBCG) organizovao je raspravu na kojoj su profesori, vjerski poglavari i akademici govorili o sve većoj pojavi širenja antiislamizma na Balkanu i u svijetu.

Predstavnik FBCG Rifat Rastoder je kazao da je povod za raspravu i najsvježije izjave i komentari povodom skidanja hrišćanskog vjerskog obilježja s podgoričke Sahat kule, jednog od vakufa Mehmet paše Osmanagića.

- Likovanje zbog ponovnog vraćanja krsta na Sahat kulu i euforija u kojoj su neki navodno nezavisni mediji učestvovali, samo su kruna dešavanja o kojima govorimo - kazao je Rastoder.

Prema njegovoj ocjeni, stvarne uzroke antiislamske klime treba tražiti u neznanju, ali i u nedovoljnom međusobnom poznavanju.

- Na svakom mjestu se uporno traže samo islamski teroristi, kao da ih među pripadnicima drugih vjera i nacija ne može biti, a ima ih svakako u svim vjerama i nacijama - kazao je Rastoder, prenose agencije.

On smatra da je "ključ svega" u sistematskom suočavanju sa činjenicama.

- Činjenica je da je u Crnoj Gori i u regionu sve više elemenata koji govore o rastućem antiislamskom i antibošnjačkom raspoloženju. Ali, činjenica je da je islam sastavni dio unutrašnjeg evropskog kulturnog bića, a Bošnjaci sastavni dio ovdašnjeg etničkog, kulturnog, duhovnog identiteta - kazao je Rastoder.

Profesor sa Fakulteta političkih nauka u Srajevu, Senadin Lavić poručio je da "ono s čime se mi danas suočavamo jesu besramne krivotvorine o islamu".

On je kazao da je nedavno hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović muslimane u BiH opisala kao veliku opasnost.

Profesorica na Fakultetu političkih nauka u Podgorici, Sonja Tomović-Šundić kazala je da problem antiislamizma vidi u nekoliko nivoa.

- Jedan je istorijski, zatim politički, kulturološki i religijski. Veoma je problematična i teško održiva teza i jedna od najvećih zabluda ukoliko cjelovito jednu religiju i pripadnike jedne religije označavamo nosiocima nasilja i nekoga koga treba isključiti - kazala je ona.

Ona smatra da je to zapravo teza koja je višestruko neutemeljena. "Religijska učenja svih vjera svijeta nose sa sobom mirovnu poruku", kazala je Tomović-Šundić.

Rukovodilac Vjerskoprosvjetne službe Mešihata Islamske zajednice u Crnoj Gori, Enis Burdžović, poručio je da je "čovjek neprijatelj onoga što ne poznaje".

- Islamofobija dolazi od straha od nepoznatog. Kako se hranimo brzom hranom, tako su nažalost i intelektualne potrebe svedene na brzu hranu. Islamofobija kao takva, jako se lako pakuje i biva prihvaćena u narodnim masama - kazao je Burdžović.

On je naglasio da se danas želi reći da islam ima problem sa modernošću.

- Ne, islam nema problem sa modernošću. Islam je imao širinu da prihvati drugo, drugačije i usvoji sve drugo pozitivno iz drugih kultura - kazao je Burdžović.

Publicista i književnik, Andrej Nikolaidis poručio je da mu nije potrebno objašnjavati da se muslimana ne treba bojati.

- Jer ja živim sa njima. Ono što danas s pravom zovemo islamofobijom u Evropi i na ovim prostorima jeste savremena istorija fašizma. Nije slučajno da se ovaj val islamofobije dešava baš nakon finansijskog sloma na Wall Streetu - kazao je on.

Prema njegovom mišljenju, govoriti o islamu kao o religiji koja izaziva nemir i nasilje, pa još govoriti to iz Evrope koja je počela dva svjetska rata je u najmanju ruku licemjerno.

- Fašizam je najveća opasnost hrišćanskog koncepta, a ne islam - istakao je Nikolaidis.