Husović: Sa svim susjedima nastojimo imati dobre odnose

Husović: Sa svim susjedima nastojimo imati dobre odnose

INTERVJU | Rafet Husović, predsjednik Bošnjačke stranke i potpredsjednik Vlade Crne Gore

Bošnjaci odlučuju ko će biti na vlasti u Crnoj Gori

Autor: Sead NUMANOVIĆ
12.11.2017 08:03
A
A
A

U Vladi Crne Gore od 18 ministara pet su Bošnjaci. Rafet Husović je među njima najistureniji, na poziciji potpredsjednika Vlade, zadužen za regionalni razvoj. Predsjednik je Bošnjačke stranke, partije koja u crnogorskom parlamentu ima dva poslanika. Tih je i nenametljiv sagovornik, bez suvišnih i, posebno, teških riječi.  

Moramo više raditi, jer nemamo ni avioliniju

Kakvim biste opisali odnose Crne Gore i Bosne i Hercegovine? Ima li problema? Prostora za poboljšanja odnosa?

- Sa svim susjedima nastojimo imati dobre odnose. Sa BiH, od stjecanja nezavisnosti, nismo imali otvorenih pitanja. No, saradnja može biti mnogo bolja. Posebno u oblasti turizma. Nažalost, veze su dosta loše. Nemamo čak ni avioliniju. Moramo na tome više raditi.

Već se postavlja kao navika da imamo sjednice vlada BiH i Srbije, i BiH i Hrvatske. Zašto nikada nije organizirana sjednica vlada Crne Gore i BiH?

- Pa, pitanje je šta bi takvo nešto moglo donijeti. Naravno da bi bilo dobro da to uradimo, ali prethodno moraju ministarstva uraditi svoj dio posla. Nakon toga, može se organizirati takva sjednica, kao kruna aktivnosti.

Dakle, do vlada je dviju država da urade poslove i tu moramo biti proaktivniji. U narednim godinama to trebamo napraviti. Sada smo fokusirani na izgradnju ovog koridora koji povezuje sjever i jug Crne Gore. Taj projekt, u konačnici, koštat će nas dvije milijarde eura.

Ima li problema s Albanijom? Ima nekih negativnih reakcija na ulogu te države u pregovorima albanskih stranaka u Crnoj Gori...

- Albanija se trudila i trudi da s Crnom Gorom ima korektne odnose. Naravno, uvijek ćemo imati neke političare ili pojedince koji plasiraju ideje koje nisu prihvatljive ni samim Albancima ovdje. Ideja da se dijelovi Crne Gore gdje je većinsko albansko stanovništvo otcijepi i pripoji Albaniji kod tih ljudi jednostavno nije prošla.

Za nas je Albanija dobar susjed.

Mi smo priznali Kosovo, pružili ruku građanima te države

A Kosovo? Odjednom se otvorilo pitanje granica?

- Kao dobar susjed, slijedeći primjer naših odnosa sa BiH, definirali smo i granicu sa Kosovom. Negdje smo mi ustupili dio teritorije, negdje oni. U dijelu od Rožaja prema Peći nije se ni znalo kuda tačno granica prolazi, ali smo i to riješili. Shvatilo se da su granice definirane od 1974. godine. Naravno, aktuelni premijer, kada je bio u opoziciji, nije bio zadovoljan. No, mi očekujemo da i oni priznaju utvrđenu granicu i da zatvorimo to pitanje. Mi smo priznali Kosovo, pružili smo ruku građanima te države, dali im utočište kada im je bilo najteže. U interesu svih je da se to pitanje riješi, a za nas granice su jasno definirane. Oni su na potezu, ali prijedlog o arbitraži ne prolazi ni u Briselu, koliko znam. Ako ova Vlada Kosova to ne prihvata, vjerovatno će prihvatiti neka nova.

Manjine, a posebno Bošnjaci ovdje, prečesto su "jezičak na vagi". I sada, nakon prošlih izbora, faktički ste "presudili" ko će biti vlast, a ko opozicija. Čak Vam je nuđeno i mjesto premijera. Je li ta pozicija potencijalno opasna?

- Vi u BiH najbolje znate šta se ovdje dešavalo tokom devedesetih godina. Nakon rascjepa u DPS-u i kraha Miloševića, manjinski su se narodi, a Bošnjaci su među njima najbrojniji, apsolutno okrenuli prema nezavisnoj Crnoj Gori. Shvatili smo da je za nas najbolji koncept Crne Gore kao građanske države. Od 1997. godine pa naovamo manjinski su narodi davali podršku demokratskom bloku i demokratskoj vlasti. Kada je održan referendum o nezavisnosti, Rožaje je sa 93 posto "za" bilo na prvom, pa Ulcinj sa 88 posto. Tek iza dolazi Cetinje i drugi gradovi...

Danas, a posebno u dva posljednja izborna ciklusa, Bošnjačka stranka odlučuje ko je u vlasti. Za nas su prioriteti NATO, evropske integracije, dobrosusjedstvo i mir u regionu.

Bilo je tih priča, nakon prošlih parlamentarnih izbora, da se Bošnjačkoj stranci nudi više ministarstava, pa čak i premijersko mjesto. Za nas to nije bilo prihvatljivo jer se išlo nauštrb principa na kojima počivamo, posebno NATO integracija. Ne bi ni bilo prirodno da neko ko ima tri posto glasova vodi državu. Te "premijerske" ponude odbili smo glat!

Tek, naša odluka da podržimo demokratske strukture daje rezultate. Za prva dva kvartala ove godine rast je 4 posto, što je veoma dobro.

Ulazak u NATO donio nam je novi ekonomski poticaj. Svakodnevno imamo nove potencijalne investitore. Radi se o brojnim ozbiljnim firmama. Oni znaju da im je sada kapital sigurniji i to našu zemlju čini još atraktivnijom.

Stigli su i važni investitori

Puno potencirate važnost ulaska u NATO. Zašto?

- Poučeni iskustvom posljednjih stotinjak godina, sigurnost je za nas veoma bitna. Prepoznali smo koliko je vrijedan taj veliki sigurnosni kišobran pod kojim smo se našli. A stigli su i važni investitori.

A EU?

- Nema alternativu! Od 33 poglavlja otvorili smo 29, a u decembru ćemo još tri. Do polovine naredne godine otvorit ćemo sva poglavlja. Daleko smo odmakli, evropski standardi se primjenjuju i očekujemo da ćemo biti naredna članica EU negdje do 2022.-2023., možda i ranije.

Jeste to dugo, ali ako imate već primjenu njihovih standarda ovdje, mijenjate tradiciju, pa i mentalitet, onda je rok do 2023. i dobar, možda čak i poželjan.

Srbija je konačno shvatila da smo nezavisna i suverena država

- Mislim da su u Srbiji shvatili da smo mi suverena, nezavisna država, koja ima pravo na svoj put i svoju budućnost. Mi smo u NATO-u, napredujemo ka EU, a Srbija je tu odmah iza nas. Vjerujem i da su shvatili da svi narodi na ovim prostorima ne mogu živjeti u jednoj državi.

Mislim da odnosi Beograda i Podgorice idu uzlaznom putanjom.

Uočili smo da je tadašnje rukovodstvo Srbije dosta neozbiljno shvatilo sve ono što se dešavalo u vezi s planiranim državnim udarom ovdje. No, ubrzo su sami demantirali prve izjave koje su dali. Sada imamo jako dobru saradnju i na tom pitanju. U toku je proces i on će dati odgovore na sva otvorena pitanja.

Sigurno je da ima i u vlasti Srbije struktura koje nikad neće prežaliti da su izgubili Crnu Goru. Ali se realnost samostalnosti naše države mora prihvatiti – kaže Husović.

Ruski poraz

- Vjerovatno je Rusija shvatila da je doživjela neuspjeh ovdje. Mislim i da su nezadovoljni s "izvođačima radova". Crna Gora je u NATO-u i to im je veliki poraz s kojim se neće lako pomiriti. U tom smo kontekstu, u nekom smislu, kolateral odnosa velikih. Vi vidite šta Rusija radi u regionu. Mala Crna Gora na važnom je mjestu, mediteranska zemlja, s izlazom na more. Mada, moram biti iskren, nije mi jasan baš toliki interes Rusije za nas - smatra Husović.

Pitanje kandidata za predsjedničke izbore

- Mislim da je nerealno da iz Bošnjačke stranke imamo kandidata na predstojećim predsjedničkim izborima koji bi mogao pobijediti. Izbori bi se trebali održati negdje do kraja aprila naredne godine. Hoće li manjine, kao grupacija, a ima nas nekih bar 15 posto, naći kandidata koji bi mogao pobijediti, ne znam.

Nismo razmatrali ni pitanje hoćemo li podržati Mila Đukanovića ako se kandidira. O tome ćemo odlučivati nakon djelimičnih lokalnih izbora krajem ovog mjeseca.

Mi ćemo podržati kandidata koji bude na tragu naših principa, o nezavisnoj, građanskoj, multietničkoj i multivjerskoj državi Crnoj Gori, na putu ka zapadnim integracijama.

Mislim da bi ljekovito bilo da imamo nestranačku ličnost za kandidata koji će pobijediti. Ako se procijeni da takvog nema, onda je moguća Đukanovićeva kandidatura. Manjine će zajedno odlučiti kome će dati podršku - navodi Husović.

Lojalni građani

- Manjinski narodi su se pokazali lojalnim građanima države Crne Gore. Bošnjaka je nekih devet posto. Odluke koje smo donosili pokazale su se kao najbolje moguće za državu. Stoga, nije uopće loše da manjine odlučuju i budu akteri nekih od ključnih odluka - smatra Husović.