Istraživanje o genetskom diverzitetu vinove loze u Crnoj Gori, koje je provedeno u prethodnih pet godina, svrstava Crnu Goru rame uz rame sa najpoznatijim svjetskim vinogorjima i stavlja je na svjetsku mapu vinskih regiona kao specifično, autohtono područje sa unikatnim vinima naveo je profesor genomike i molekularne biologije na Univerzitetu Western Ontario u Kanadi i gostujući profesor na Univerzitetu u La Riohi u Španiji Miodrag Grbić, koji je bio dio tima koji je učestvovao u ovom istraživačkom poduhvatu.

- Po svojim potencijalima, Crna Gora može i mora na osnovu svega što smo otkrili da bude centar jedne specifične autohtone proizvodnje vina, veoma interesantne i konkurentne i meka za vinski turizam poznavalaca vina - kazao je Grbić Pobjedi.

On je naveo da je projekt “Genetski diverzitet vinove loze u Crnoj Gori prvi put u historiji istražio genetski diverzitet u oblasti biljnog svijeta, u ovom slučaju vinove loze, koristeći najnovije genomske tehnike bazirane na sekvenci DNK.

- Naime, uzorci su uzimani sa starih čokota koji su bili starosti između 50 i 300 godina, uključujući i uzorak vinove loze iz Manastira Sveti Vasilije Ostroški, koji po pisanim podacima potječe iz 1672. godine. Analizirano je više od 500 čokota, što predstavlja najopsežnije i najšire istraživanje takve vrste obavljeno u Crnoj Gori - kazao je Grbić.

Rezultati su, kako je naveo, višestruko nadmašili njegova očekivanja.

- Kada smo počeli projekt 2013. godine, očekivao sam, znajući geološku historiju ovih predjela, da ćemo sigurno pronaći jedan broj nepoznatih sorti vinove loze. Mislio sam ako pronađemo deset do 15, to će biti fantastično. Na naše veliko iznenađenje, pronašli smo 63 do sada za nauku nepoznata genotipa, što znači 63 sorte vinove loze. Za jednu zemlju, koja je u prečniku 150 kilometara, ovo je nevjerovatno - naglasio je Grbić.

On dodaje da je to bio samo početak jer genomske tehnike omogućuju da se utvrdi i genetska povezanost i pedigre ovih sorti.

On navodi da je ovakav sastav pedigrea, gdje su osnovne sorte baza roditeljstva i proizvode različite sorte u jednom vinogradarskom predjelu, karakteristika jednog stoljetnog tradicionalnog vinogradarstva kao što je slučaj u Francuskoj, u Burgundiji i Bordou.

Kako je rekao, projekt je realiziran uz veliku podršku Ministarstva poljoprivrede, kao i da ne bi bilo moguće ostvariti ga bez međunarodne saradnje sa Institutom za vino i vinovu lozu iz španske La Rioje i univerzitetom Western Ontario u Kanadi. Grbić je istakao da zemlje koje nemaju autohtone sorte vina, kao naprimjer, Australija, Južna i Sjeverna Amerika, Kina nemaju izbor i gaje poznate sorte vinove loze koje su donesene iz Evrope.

- Zemlje koje imaju svoje autohtone sorte imaju izbor ili da razvijaju svoj autohtoni sortiment i prave specifična, posebna i drugačija vina ili da introdukuju najzastupljenije svjetske sorte i prave ono što ja zovem koka-kola vinom - kazao je Grbić.

On je upozorio da u konkurenciji na svjetskom tržištu crnogorska vina moraju da budu izuzetno jeftina, što znači da su potrebne velike površine i visok prinos.

- Velike površine Crna Gora nema, ali zato ima, kao što smo otkrili u našem istraživanju, pravo blago od 63 nepoznata genotipa, genomsku i genetsku priču o porijeklu crnogorskih vina, o vrancu i kratošiji i sortni materijal za budući razvoj vinarstva za narednih 150 godina - izjavio je Grbić.

On smatra da je ovo istraživanje pokazalo da Crna Gora ima nevjerovatan materijal u svojim rukama za razvoj autohtonog modernog vinarstva kompetitivnog u svijetu.