Istraga protiv Ivice Todorića i njegovih suosumnjičenika postala je pravomoćna, jer je sudac istrage zagrebačkog Županijskog suda odbacio žalbe odbrane na odluku o pokretanju istrage koju je tužilaštvo donijelo još 18. oktobra.

Vladajući HDZ najavljivao je da će, pokretanjem sudskog postupka odnosno pravomoćnošću istrage, s radom prestati saborsko istražno povjerenstvo o "Agrokoru", javljaju agencije.

Na pokretanje državnoodvjetničke istrage žalbe je najprije podnijela većina od 12 osumnjičenih Agrokorovih menadžera i revizora koji su vlasniku posrnulog koncerna navodno pribavili čak milijardu i 142 miliona kuna. Potom su to učinili i sinovi vlasnika posrnulog koncerna – Ante i Ivan, koji su se u Hrvatsku vratili tek nakon što je zagrebački Županijski sud odbio zahtjev tužilaštva da se Todorićevim suosumnjičenicima odredi istražni zatvor.

Žalbu na pokretanje istrage posljednji je preko svojih odvjetnika podnio i Ivica Todorić, kojem je jedinom određen istražni zatvor, a on se od hrvatskih vlasti za koje tvrdi da ga politički progone sklonio u London odakle odbija izručenje.

Iako je osumnjičenicima kojima je državno odvjetništvo odmah uručilo rješenje o istrazi i uputu o njihovim pravima rok za žalbu na pokretanje istrage istekao još krajem listopada sud o njima nije odlučivao dok nisu istekli zakonski rokovi i za Todorića koji nije primio to rješenje pa je ono moralo biti objavljeno na oglasnoj ploči zagrebačkog Županijskog državnog tužilaštva.

Nakon isteka svih zakonom propisanih rokova spis je došao zagrebačkom sucu istrage Mirku Klinžiću koji je odbio žalbe osumnjičenih kao neosnovane čime je rješenje o istrazi postalo pravomoćno.

Uz Todorića i sinove istragom u slučaju "Agrokor" su obuhvaćeni i Alojzije Pandžić, Damir Kuštrak, Hrvoje Balent, Ivica Crnjac, Olivio Discordia, Marijan Alagušić, Sanja Hrstić, Mislav Galić, Tomislav Lučić, Piruška Canjuga, Ljerka Puljić i Ivica Sertić. Svi su bili članovi uprave ili nadzornog odbora u Agrokoru, dok su Discordia i Hrstić zaposlenici revizorske kuće Baker Tilly koja je radila revizorska izvješća za Agrokor.

Ukupnoj šteti uz Todorićevu navodnu "nepripadnu imovinsku korist" od milijardu i 142 miliona kuna državno tužilaštvo pribraja i dodatnih 320 miliona kuna pribavljenih za "jednu pravnu osobu" krivotvorenjem isprava i nezakonitim vođenjem poslovnih knjiga.