REGION

Žene u Srbiji i dalje ostavljaju imovinu braći, razlog je nevjerovatan

Avaz.ba

23.10.2017

U Srbiji se i dalje zadržala tradicija da se žene odriču imovine u korist muških članova porodice.


Na to ukazuje podatak da čak 36 posto žena na selu dio svoje imovine ostavi najčešće braći.  Žene su u ruralnim predjelima siromašnije od muškaraca, a većina kućnih poslova i briga o djeci je upravo na njima. 

Obrazovane žene Jelena i Branka, vaspitane su da se odreknu nasljedstva kada do toga dođe, jer takav odnos prema imovini predstavlja porodičnu tradiciju.

- Imala sam troje braće. Od nas četvero, otac je samo mene poslao na studije. Smatrao je da žensko dijete mora da bude obrazovano i školovano, a muškarci kako hoće. Sasvim mi je bilo normalno da zemlja ostane braći. Za sebe sam željela jednu njivu pored Drine. I dobila sam je od oca - kaže Jelena.

U slučaju Branke međutim, nikada se nije dovodilo u pitanje da će porodična kuća ostati bratu.

- To se podrazumijevalo, meni je to bilo sasvim u redu. I nikada oko toga nisam postavljala pitanje - kaže ona.

Čak 88 posto kuća na selu u vlasništvu je muškaraca.

Pravosudna praksa pokazuje da se žene veoma često odriču naslijeđa u korist muških nasljednika, a često ne traže ni izdvajanje svog udjela u zajedničkoj imovini u slučaju smrti supruga. Na taj način žene ostaju bez sopstvene imovine i postaju ekonomski zavisne od partnera ili drugih muških srodnika. Osim toga, žene koje žive u vanbračnoj zajednici na selu ne mogu da nasljeđuju imovinu svog partnera nakon njegove smrti, piše Blic.


Žene u Srbiji su znatno rjeđe vlasnici imovine u odnosu na muškarce, pokazuju istraživanja rađena na temu nasljeđivanja.

Kuće u kojima žive na selu su u 88 posto slučajeva u vlasništvu muškaraca, ne posjeduju zemlju u 84 posto slučajeva i gotovo da ne posjeduju sredstva za poljoprivrednu proizvodnju. Svega 13 posto njih su vlasnice poljoprivrednog gazdinstva.

Tradicija ili diskriminacija?

Za psihologa Zorana Musterovića je muška glava nosilac porodične tradicije, naslijeđa.

- Nije to diskriminacija žena. Jednostavno imanje ima porodičnu vrijednost. Na imanjima su živjele generacije i generacije i to je jednostavno naslijeđe koje se prenosi sa koljena na koljeno. Sa druge strane, u gradovima, odnosno urbanim sredinama stanovi, u kojim obično živi samo jedna porodica, nema tu vrijednost. Zato stanove podjednako dijele i muškarci i žene - objašnjava Musterović.

Iz straha od osude okoline žene na selu i u 21. vijeku ostaju u okvirima tradicije. Međutim, kulturolog Ratko Božović smatra da je porodica zatočena tim tradicionalnim vrijednostima.

- To je jedna "gimnastika" koja je došla iz prošlosti. To što se žene na selu i dalje odriču naslijeđa u korist muškarca govori o našoj zapuštenosti. To je atak na rodnu ravnopravnost, na ljudsko pravo - kaže Božović.

Posljednje istraživanje u Srbiji, pokazuje da je ženama na selu otežan pristup zdravstvenim, socijalnim, obrazovnim i drugim uslugama. 

Iako žene na selu veoma intenzivno rade u poljoprivredi, u organizaciji porodičnih poljoprivrednih gazdinstava, one uglavnom imaju ograničen pristup prihodima, imovini i odlučivanju.

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.