VIJESTI

Geoffrey Nice: Izetbegović je zabranio Softiću da budem uključen u reviziju presude

Bivši haški tužilac za "Avaz"

A. DUČIĆ

12.2.2017

Bivši haški tužilac Džefri Najs (Geoffrey Nice), jedan od vodećih pravnika u Velikoj Britaniji, u ekskluzivnom razgovoru za "Avaz" otkrio je zapanjujuće informacije koje govore o svjesnoj nepripremljenosti države BiH za eventualno podnošenje revizije presude po tužbi BiH protiv Srbije za genocid.

Poruka savjetnika

Najs, inače profesor prava na britanskom "Gresham Collegeu", kaže za naš list da su on i dr. Nevenka Tromp, koja je od 2000. do 2012. godine radila u Međunarodnom krivičnom sudu za bivšu Jugoslaviju u timu Tužilaštva, krajem prošle godine upitani u neobičnim okolnostima mogu li pridonijeti sastavljanju aplikacije za reviziju. 

- Mi smo pristali pomoći, znajući koliko je taj poziv zakasnio. Ali od toga ništa nije ispalo jer je predsjednik Bakir Izetbegović zabranio agentu BiH Sakibu Softiću da potpisuje bilo kakav ugovor sa mnom. Predsjednikov savjetnik je poručio da se mene ne uključuje! Tako se moja uloga svela na ništa značajnije od savjetovanja, jer niko ne može raditi na reviziji bez mandata od države - otkrio je Najs.

U ovom slučaju, navodi dalje, državu predstavlja Izetbegović kao predstavnik naroda nad kojim je vršen genocid. 

- Ja nisam ni u kakvom kontaktu s njim ili bilo kojim od njegovih savjetnika. Ne znam dokle su stigli u pripremama, ali na osnovu onog što je meni poznato, ništa od onog što smo im dr. Tromp i ja godinama savjetovali nije urađeno. Ali, ako Izetbegović izađe s nekim skrivenim adutom u obliku dokaza koji će otvoriti reviziju, mi ćemo biti presretni - rekao je Najs.

Podsjeća da je, zajedno s dr. Tromp, u posljednjih devet i po godina u više navrata javno govorio o potrebi podizanja revizije, i to iz nekoliko razloga.

- Prvo, kada je pravni proces u pitanju, važno je iskoristiti sve mogućnosti i iscrpiti sve pravne lijekove. Revizija je taj posljednji pravni lijek. Moj stav je uvijek bio da, ako se ne pokuša, uvijek se gubi. A kad se pokuša, samo onda postoji i šansa da se pobijedi. U ovom specifičnom slučaju stavljanje na papir, u jedan službeni dokument, svega novog što smo saznali o genocidu u BiH poslije 2007. godine s drugih sudova i raznih izvora bi već bilo jedan veliki korak prema boljem razumijevanju uzroka zločina koji su pogodili najviše bošnjački narod u BiH - istakao je on.

Presude za genocid

Također, nastavlja, od presude iz 2007. mnogo novih dokaza o genocidu izašlo je na površinu iz Haškog tribunala i drugih sudova. 

- Recimo, do 2007. Tribunal je imao samo jednu presudu za genocid, i to protiv generala Krstića. Sada imamo još četiri presude za genocid, protiv Vujadina Popovića, Radivoja Miletića, Drage Nikolića i Zdravka Tolimira. Svi su oni bili u službi Vojske Jugoslavije. Neke stranice njihovih dosjea još nisu dostupne javnosti - kaže Najs.

Dodaje da je od aprila 2007. godine Tribunal zaštitio i još štiti veliku količinu dokumenata.

- Znači, na stotine relevantnih dokumenata je još nedostupno javnosti i ne mogu se koristiti za reviziju. O postojanju tih dokumenata se zna iz medija još od 2005. godine. Zna se isto da je Beograd štitio upravo dokumente koji bi mogli biti upotrijebljeni kao dokazi. Te dokumente se trebalo službeno tražiti preko državnih institucija BiH, odnosno tada još putem Harisa Silajdžića, a danas putem Izetbegovića - naveo je Najs.

Bakira nije interesirao naš savjet

- Zabrinuti za neaktivnost od Sarajeva, imajući u vidu to da rok od deset godina istječe, mi smo naš savjet dali lično predsjedniku Izetbegoviću u julu 2015. godine. Pokazao je veoma malo ili skoro nimalo interesa za ono što smo mu govorili. Poslali smo naše savjete još dva puta, pismenim putem: jedno pismo je poslano krajem 2015., a drugo polovicom 2016. godine. Međutim, ni na jedno pismo nismo dobili odgovor - istakao je Najs.

 

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.