Kraj septembra je rok koji je Evropska komisija dala BiH da potpiše ugovor o Transportnoj zajednici, ali i usvoji set zakona o akcizama na naftu i naftne derivate.
Ako BiH ne riješi ova pitanja do tog roka, Komisija će sredstva za četiri infrastrukturna projekta u BiH u iznosu od 46 miliona eura prebaciti na projekte u susjednim zemljama.
Mehanizmi kontrole
Iako se ovaj rok neumitno približava, parlamentarci u Predstavničkom domu BiH kažu za “Avaz“ da još nisu zvanično obaviješteni o tome kada bi se i u kojoj formi set zakona o akcizama mogao ponovo naći u parlamentarnoj proceduri.
No, kako nezvanično saznaje „Avaz“ iz više izvora, ovih dana intenzivno traju pregovori, naročito određenih međunarodnih zvaničnika, o tome da se ovaj zakon što prije nađe pred parlamentarcima. Prijedlog koji zagovaraju međunarodni zvaničnici i za koji smatraju da bi mogao dobiti potrebnu većinu u Parlamentu, kako saznajemo, prije svega se odnosi na umanjenje iznosa akciza s planiranih 15 na deset feninga.
Amir Fazlić, predsjedavajući Kluba poslanika SDA u Predstavničkom domu, tvrdi da nije čuo za ovaj prijedlog, ali da očekuje već na narednoj sjednici Doma zakazanoj za četvrtak da Vijeće ministara BiH pojasni koje aktivnosti provodi u vezi s ovim.
Mirsad Isaković, poslanik SBB-a, kaže da su poslanici ove stranke i ranije zagovarali stav da prije svega treba utvrditi mehanizme kontrole utroška sredstava prikupljenih po osnovu akciza kroz izvještaje koji bi bili dostavljani Parlamentu BiH te kroz uspostavu parlamentarnog nadzora njihovog trošenja.
- Također, naše analize pokazuju da bi povećanje od 15 feninga bilo veliko opterećenje za građane i mi u SBB-u smatramo da i, ako bi se išlo s novim prijedlogom i o kojem bi se moglo razgovarati, onda bi iznos od 15 feninga trebao biti umanjen između 35 i 50 posto – kaže Isaković.