Komitet za međunarodne odnose britanskog parlamenta nedavno je održao još jedno od svojih saslušanja. Posebna istražna komisija, formirana polovinom ove godine, razmatrala je i poziciju Velike Britanije na Balkanu, nakon što ta država napusti Evropsku uniju. Posljedice tzv. Brexita zanimale su članove Doma lordova. 

Najzanimljiviji dijelovi

Na njihova pitanja odgovarao je skoro dva sata Pedi Ešdaun (Paddy Ashdown), utjecajni britanski političar i nekadašnji visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini. Njegovo svjedočenje došlo je nakon kontroverznog istupa generala Majkla Rouza (Michale Rose), svojevremeno komandanta trupa UNPROFOR-a u BiH.

Donosimo najzanimljivije dijelove obimnog Ešdaunovog svjedočenja.

Odmah na početku svog istupa on je istakao ulogu baronese Arminke Helić, Britanke bh. porijekla. Nju je titulom baronese nagradila kraljica Elizabeta Druga, u znak zahvalnosti za predanu službu Velikoj Britaniji. 

Ešdaun je, između ostalog, istakao i da ne vjeruje da Velika Britanija može nešto bitno uraditi u BiH. Drugi su problemi preči, a izlaskom iz EU ona je sebi limitirala prostor za djelovanje. Između ostalog, citirao je i prvog predsjednika nezavisne BiH, rahmetli Aliju Izetbegovića koji je govorio da je Evropljanin i musliman i da ne vidi nikakvu kontradiktornost u tome.

Ešdaun je naglasio da je Evropi potrebna BiH i njeni muslimani kao most između Istoka i Zapada.

- To je od krucijalne važnosti za nas - rekao je on. 

- Ako se BiH raspadne, usljed nedostatka političke volje da se uradi bilo šta, a mi ostanemo s EU koja je izvršilac politike Karadžića i Mladića, bit ćemo u veoma teškoj situaciji. Ako pogledate u to šta, naprimjer, pripadnici ISIL-a, koji regrutiraju dobrovoljce, rade, onda ćete uočiti da je BiH i rat u njoj visoko na njihovoj listi. To je njima bitno, a nama onda mora biti još bitnije. Međunarodna zajednica prerano je napustila BiH, a u nju je toliko uloženo – istakao je Ešdaun.

Stanje distopije

On je otkrio i da je Havijer Solana (Javier), svojevremeno drugi čovjek Evropske komisije, pogrešno procijenio da se rješenjem Kosova stabilizira Balkan. Time je u BiH žrtvovana reforma policije - kako bi se posvetili Kosovu, smatra Ešdaun koji je još poručio:

- Ako stvari u BiH krenu loše, cijeli Balkan će otići u tom smjeru. Zato smatram da je nedostatak pažnje, nepostojanje našeg budnog praćenja Bosne, opasno!

Odgovarajući na jedno od pitanja, on je bio vrlo precizan: 

- Da li mislim da će ponovo izbiti rat u BiH? Ne, ne mislim! Istina, ima puno nervoze, baš kao i 1992. godine, ali ne mislim da je, za razliku od te godine, sada prisutna želja da se ratuje. A niti namjera. Međutim, situacija tamo je krhka i ne mogu tvrditi da, na kraju, nasilje neće buknuti ako, naprimjer, neko baci ručnu bombu na vjernike u džamiju u Doboju tokom molitve petkom. Posljedice takvog čina, prema mom mišljenju, bile bi grozne.

Najvjerovatniji scenarij, prema sadašnjem stanju stvari, jeste da BiH ostane crna rupa, distopija, mjesto teškog života, prepunog loših stvari, bez sposobnosti da se sobom vlada kako treba, neka vrsta legla nevolje za koju mi nemamo energije da popravimo, pa smo spremni tolerirati je takvu i to u centru jednog od najnestabilnijih regiona Evrope – rekao je Ešdaun.

Podsjetivši na to šta je sve on radio u BiH i koje krupne reforme su napravljene za vrijeme njegovog mandata, kazao je i da ni za jednu od njih nije mogao koristiti bonske ovlasti. Koristio je vještinu političkog uvjeravanja vlasti u BiH, ali i dvojicu kolega u Briselu - Krisa Patena (Chris Patten), koji je tada bio komesar u Evropskoj komisiji, i Džordža Roberstona (George), tadašnjeg generalnog sekretara NATO-a.

Upitan koji evropski model se može primijeniti u BiH kako bi država funkcionirala, on je upro prstom u Belgiju.

- Funkcionalna reforma BiH je presudna da bi se mogla stvoriti funkcionalna država. A za to plan, koliko znam, ne postoji. Ako i postoji, nema volje da se provede. Plašim se da nije problem u volji Mogerini. Istinska moć leži u evropskim prijestonicama. Ako oni podrže, visoka predstavnica Mogerini može napraviti posao. Paten je to uradio sjajno. Prije odlaska u BiH, devet mjeseci sam radio na planu za BiH. Onda sam ga prezentirao u svakoj od ključnih evropskih država i dobio njihov blagoslov na visokom nivou. Onda je plan razrađen i kroz EU. Bez takve podrške, svaki je plan osuđen na neuspjeh. Ako Evropa želi da riješi balkansko pitanje, u glavnim gradovima treba stvoriti i razviti političku volju da se establišment angažira i vodi proces. Drugi način ne vidim - naveo je Ešdaun.

Pojasnio je kako je vodio regionalnu politiku: kada je htio nešto uraditi u BiH, a ticalo se Srba, pozivao je svoje prijatelje u Srbiji, a za Hrvate u BiH zvao je prijatelje u Zagrebu i “potrudio se da im bude jasno da sam im uvijek bio blizak”.

Uloga Kanade

Potcrtao je da integracije dolaze samo ako je ekonomska situacija dobra. Precizirao je i da su ljudi na Balkanu voljni da se integriraju u EU jer im to donosi bolju budućnost. Formula uspjeha Zapada na Balkanu, prema Ešdaunu, je sljedeća:

- Evropa mora imati detaljan plan i političku volju da ga provede; SAD moraju biti spremne da stanu i podrže taj plan i ne smije biti sitnih igrica. Ne smijemo imati baš ono što sada imamo – jedno za Crnu Goru, drugo za Kosovo, treće za Srbiju... Umjesto toga, potrebna je sveobuhvatna i dalekosežna regionalna politika u kojoj smo mi glavni glumac – naglasio je Ešdaun te otkrio i da Kanada intenzivno radi na angažmanu na Balkanu.

- Čuo sam da premijer Džastin Trudo (Justin Trudeau) razmišlja o kanadsko-evropskoj osovini s kojom bi proveo neke stvari na Balkanu. Ako je to tačno, to bi bio priličan iskorak. Naravno, Kanada nije nadomjestak za SAD, ali ako su Kanada i EU zainteresirani za napredak na Balkanu, onda smo već prilično blizu setu mjera kojima će se to osigurati – rekao je on.

Ešdaun je naglasio da se Srbija mora naći u planu stabilizacije i napretka Balkana. Posebno je podvukao da ta država ne želi da joj se priključi RS.

- Srbi ne žele da RS bude dio Srbije. Isto kao i kod nas u slučaju odnosa Dablina prema Sjevernoj Irskoj, u Srbiji je RS još jedan instrument u rukama nacionalista, za unutarsrbijanske političke igre. Ne smatram da oni imaju ikakve namjere da pripoje RS – smatra on.

Naveo je i da lično nema ništa protiv toga da EU daje izdašnu finansijsku pomoć Srbiji.

- No, imam protiv da se finansijska pomoć ne uvjetuje. Beogradu trebamo jasno reći: „Imate ulogu u regionu i mi od vas očekujemo da budete aktivni u izgradnji BiH kao funkcionalne države“ – zaključio je Ešdaun.

Katastrofalne greške Ešton

- Bojim se da moram priznati da je tokom mandata kao visoke predstavnice za vanjske poslove EU Ketrin Ešton (Catherine Ashton), koju iznimno poštujem i koja mi je dobra prijateljica, dopustila da se desi sve čemu svjedočimo danas.  

Njenim nečinjenjem nisu ugrožene stvari koje su napravljene u mom mandatu, već i mandatima dvojice mojih prethodnika na mjestu visokog predstavnika. To je žalosno – izjavio je Ešdaun.

On je Ešton oštro kritizirao zbog odlaska Dodiku „na noge“ u Banju Luku. Iznio je i detalj da je na to poniženje EU stiglo još jedno – nigdje nije bilo državnih obilježja BiH.

Helić: BiH dobiva najmanje finansijske pomoći od EU

U drugom istupu tokom Ešdaunovog saslušanja, baronesa Helić, koja je ranije već kritizirala visoku predstavnicu Federiku Mogerini (Federica Mogherini) i EU da nemaju plan i strategiju za Balkan, istakla je da BiH, proporcionalno, dobiva najmanje finansijske pomoći od EU.

- To je zato što BiH ne može ispuniti uvjete. A razlog za to, prema meni, je u tome što Banja Luka ima dugoročnu politiku kojoj je za cilj da BiH predstavi kao nefunkcionalnu državu. Svaki put kada su uvjeti pred ispunjenjem, u posljednjem trenutku se Banja Luka povuče. I to im prolazi. To traje, praktično, od 2006. godine i daje im rezultat – rekla je Helić.

Putin i Erdoan nam na Balkanu žele nanijeti zlo!

Dogovorio sam s njim da se sutra rano ujutro nađemo pred zgradom Predsjedništva BiH. Nije mu bilo jasno zašto. Samo sam mu rekao: „Sretnimo se tu“. I našli smo se. Rano, šest sati. Započeli smo šetnju. Prvo smo otišli pred Njemačku ambasadu. Vidjeli smo veliki red. Šta su toliki ljudi u to doba radili tamo? Čekali su vize. Onda sam rekao da odemo pred Austrijsku ambasadu. Ista scena - veliki red ljudi koji čekaju vize. Onda smo otišli pred Rusku ambasadu. Nigdje nikoga! Niko nije želio u Rusiju.

Nema sumnje da nam Rusija na Balkanu želi nanijeti zlo, samo da nam napakosti. To je njihov, a vjerovatno i Erdoanov interes. Mada moram naglasiti da je u moje vrijeme Turska u BiH igrala veoma konstruktivnu ulogu. Sada, međutim, i Erdoan želi da nam što više oteža posao na Balkanu, koristeći etničke podjele i tešku situaciju.

I to će biti tako sve dok mi ostavljamo prazan prostor, gdje nemamo plan niti ideje, a još manje volje da bilo šta uradimo. Time im dajemo priliku da nam naštete i oni to rade – upozorio je nakadašnji visoki predstavnik u BiH.

Dodik zabada iglice u moju sliku

- Ako hoćete da riješite probleme zadjevica Milorada Dodika koji, usput rečeno, u svom kabinetu drži moju sliku i u nju zabada iglice, onda morate ići preko Beograda, a ne Brisela. To da ga mi prepadamo i maltretiramo preko Brisela naprosto neće proći.

Dakle, on se rješava preko njegovih prijatelja u Beogradu.

Konkretno, kažete im sljedeće: „Mi vas nećemo primiti u EU sve dok vi dijelom ne pokažete da zagovarate našu politiku prema BiH i u BiH. Morate aktivno osigurati da se ta država ne raspadne“ – rekao je Ešdaun.

Iznio je i mišljenje da ni sam Dodik nije siguran treba li mu prisajedinjenje sa Srbijom.

- Mislim da on vjeruje da je do njegovog „akta proviđenja“ hoće li se otcijepiti i prisajediniti ili ne. Ali, ne smatram da mu je to primarni cilj. On je oportunista isto kao što je i Milošević bio. Nacionalizam koristi za vlastiti dobitak. A njegova politika identična je politici Mila Đukanovića. On je federalnu zajednicu sa Srbijom učinio nemogućom u toj mjeri da smo mi rekli: „Dobro! Otcijepite se!“ – rekao je Ešdaun i upozorio da Dodik lukavo igra na tu kartu.