Dugo godina, kao vrsni hirurg, radili ste u Općoj bolnici. Vaši radnici kažu da ste mnogo uradili i kao menadžer ove ustanove. Šta Vi možete izdvojiti kao najznačajnije urađeno u dosadašnjem dijelu mandata?
- Dosta smo uradili da bi se povećao broj novopruženih usluga u Općoj bolnici i da bi pacijenti dobili bolju i kvalitetniju uslugu. Počeli smo s akreditacijom bolnice za poboljšanje kvaliteta i kontrole standarda koji će se primjenjivati. To je proces koji još traje, a omogućit će bolju i sigurniju uslugu pacijentu kao i kvalitetniji rad. Dobivanjem ovog certifikata bit ćemo jedina ustanova takvog tipa koja ima certifikat za kvalitet u našoj zemlji. Također, paralelno vršimo certifikaciju našeg porodilišta kao porodilište-prijatelj beba i tu smo pri kraju. A kako u našoj zemlji ima puno osoba s invaliditetom, otpočeli smo i certifikaciju za njih, što će omogućiti osobama s invaliditetom bolji pristup našoj ustanovi, bolje snalaženje slijepim i gluhonijemim osobama. Naš cilj je da se pacijenti osjećaju kao kod svoje kuće, da bismo im olakšali tešku situaciju koju donosi njihova bolest.
Mnogo smo uradili i na zanavljanju medicinske opreme i rekonstrukciji pojedinih odjela.
Rekonstruirali smo operacione sale te nabavili nedostajuću opremu. Krajem mjeseca otvorit ćemo i septičnu salu koja godinama nije radila, čime ćemo povećati broj operacija i omogućiti veći protok kroz operacione sale. Rekonstruirali smo i sterilizaciju te nabavili novi sterilizator, plazma sterilizator i mašine za pranje instrumenata. Nabavili smo i novi stub za laparoskopije po kojima je naša bolnica prepoznatljiva u cijeloj državi, tako da smo udvostručili kapacitet laparoskopskih operacija. Djelimično smo zanovili Intenzivnu njegu.
Nabavili smo aparate za anesteziju i nove respiratore koji rade na principu neuralnog poziva, tako da skraćuju vrijeme pacijenata na respiratoru, a nezamjenjivi su kod povreda grudnog koša, opekotina i stanja koja dovode do blokade disanja (npr. ptičija gripa). Nabavkom operativnog lasera skratili smo vrijeme boravka pacijenata koji imaju bubrežne kamence, hemoroide, uraslu dlaku, perianalne fistule, a boravak poslije operacije vene je samo jedan dan. Sve ove laserske operacije su minimalno bolne za pacijenta, a pacijent se otpušta kući praktično istoga dana. Unutar bolnice napravili smo novi laktarij i sobu za opservaciju beba. Također smo preraspodijelili kapacitete bolnice povećavajući broj kreveta na odjelima neurologije, ortopedije i fizikalne terapije jer je popunjenost tih odjela bila više od 85 posto, dok su neki drugi odjeli bili manje popunjeni.
Šta pacijenti u budućnosti mogu očekivati kada je riječ o promjenama i usluzi u Općoj bolnici?
- Ono što planiramo je svakako novi kvantitativni pristup operacijama, tako da ćemo uvesti laparoskopsku hirurgiju debelog crijeva, želuca i barijatrijsku hirurgiju, tj. operacije patološke debljine koje su se neko vrijeme i radile u našoj bolnici.
Reorganizacijom zdravstvenog sistema u Kantonu Sarajevo naša bolnica će preuzeti specijalističko-konsultativne službe od domova zdravlja. Želimo da unaprijedimo rad specijalističko-konsultativne službe i omogućimo još dostupniju zdravstvenu zaštitu na terenu kroz otvaranje specijalističkih ambulanti, opće hirurgije, dermatologije i ortopedije. Također povećavanjem ukupnog broja ljekara specijalista postići ćemo bolji kontinuitet u radu specijalističko-konsultativne službe, a naš krajnji cilj je da smanjimo redove čekanja, mogao bih reći ako se ispune svi uvjeti, da lista čekanja uopće neće biti. U tom cilju Opća bolnica je raspisala konkurs za prijem ortopeda, neurologa, radiologa, ginekologa, pedijatara i internista.
Kako Vi, kao prvi čovjek bolnice koja ima tradiciju postojanja 150 godina, generalno gledate na zdravstveni sistem u BiH?
- Dosta toga potrebno je mijenjati. Mi, naprimjer, u svakoj mjesnoj zajednici imamo ambulante, a u svakoj općini domove zdravlja. Na Zapadu imaju drugi sistem koji je uređen na osnovu dva faktora, demografskog i faktora komunikacije. Da se i kod nas tako gleda, sigurno ne bismo imali 74 ambulante i doma zdravlja. Mislim da je to malo previše i da to treba mijenjati. Najgore od svega je, dakle, to što kod nas ni u jednoj djelatnosti ne postoji generalni plan.
Zar mislite da je 158 stomatoloških timova u KS, ne računajući privatnu praksu, gdje se to penje na nekoliko stotina, neophodno Sarajevu? Normalno da nije. Jer, imate slučajeve kad jedan, dva, čak i tri doktora stomatologije rade na jednoj stolici. Kakva je njihova iskorištenost? Mislim da bi Ministarstvo zdravstva Federacije BiH moralo imati veću kontrolu nad provođenjem zakona o zdravstvenoj zaštiti i zdravstvenom osiguranju, naprimjer kroz zdravstvenu inspekciju. A toga nema. Ministarstvo zdravstva bi trebalo ugraditi u zakon i mjere kontrole provođenja zakonitosti u zdravstvenom sistemu FBiH. Konačno treba da se vidi koliko i kako se programi zdravstvene zaštite provode, koliko je viška ili manjka zaposlenika, napraviti mrežu zdravstvenih ustanova, centralizirati nabavku lijekova i opreme i planski razvijati na jednom mjestu određene vidove zdravstvene zaštite, kao naprimjer transplantaciju, kardiohirurgiju, a ne da svaki centar razvija neplanski određene djelatnosti koje se dupliraju, a nemaju odgovarajući broj korisnika da bi bile isplative. To treba regulirati kroz generalni plan razvoja i mrežu zdravstvenih ustanova.
Treba, također, napraviti generalni plan specijalizacija za svaku ustanovu da bismo vodili računa o zanavljanju kadra. Zavode zdravstvenih osiguranja po kantonima i Federaciji treba reorganizirati tako da dobiju veća prava, ali i veće odgovornosti, kao i veću kontrolu nad sredstvima kojima raspolažu. Također, treba hitno reorganizirati način finansiranja zdravstvenih ustanova, tako da se favorizira i decidno plaća zdravstvena usluga, da li kroz programe zdravstvene zaštite ili kroz plaćanje urađenih zdravstvenih usluga.
Zdravstveni sistem u KS je opterećen stvarima iz prošlosti sa kojima treba završiti i konačno napraviti efikasan i dostupan zdravstveni sistem kroz reorganizaciju, a kasnije reformu zdravstva. Zdravstvo nije kategorija djelatnosti kroz koje se kupuje socijalni mir i koje služi u političke svrhe. Država mora iznaći rješenja za dodatno finansiranje zdravstva, da li kroz akcize ili povratom PDV-a. Također se mora misliti i na povećanje standarda zdravstvenih radnika čija plaća se nije mijenjala u posljednjih 11 godina. Poznato je da u cijelom KS ima manjak pedijatara, kardiologa, i to sve zbog nepostojanja nekog generalnog plana. Druga stvar koju smo mi svi naslijedili je da je primao koliko je ko šta htio i koga je htio. Nadam se da će reforma zdravstva to debelo promijeniti.
O reformi u KS se priča mjesecima, šta će nam ona konkretno donijeti?
- Ova reforma ima za cilj da smanji materijalne troškove, prvo kroz sistematizaciju viška nepotrebnog kadra. Drugo, smanjenje troškova ukrupnjavanjem zdravstvenih ustanova i dovođenjem određenih djelatnika na mjesto gdje trebaju. Intenca je da reforma dovede u zakonitost svu zdravstvenu djelatnost, da se smanji višak direktora, upravnih odbora, administrativnih radnika, koje nećemo otpustiti, nego se njihova mjesta više neće popunjavati. Također, cilj je i da se konačno poveća standard zdravstvenih radnika koji 11 godina nije mijenjan.
Nosioci posla
Možete li kao čovjek koji je većinu svog života proveo u operacionim salama reći kako gledate na odlazak više od 40 ljekara iz Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu (KCUS)?
- Prema meni, najveći problem je što je među tih 40 ljekara koji su otišli puno eminentnih ljekara, koji su bili nosioci posla, profesori i šefovi klinika. Ja da sam direktor bio tu, potrudio bih se da zadržim barem ljude koje je teško zamijeniti. Nažalost, znam da je dio ljudi otišao jer nije mogao prihvatiti takav način funkcioniranja KCUS-a. Velika je šteta njihov odlazak s KCUS-a. To je ogromna šteta i za sarajevsko, ali i javno zdravstvo čitave države.
Kažete da će biti promjena u organizaciji zdravstva i zdravstvenih ustanova, neke će biti i ugašene kao pravni subjekti. O čemu se radi tačno?
- Naravno. Zavod za zdravstvenu zaštitu studenata, dio kadra i opreme će prijeći u Opću bolnicu (specijalističko-konsultativni i administrativni), a timovi porodične medicine i stomatologija u domove zdravlja. Nadalje, Zavod sportske medicine će kompletno prijeći u medicinu rada, a Zavod za zaštitu žena i materinstva će prijeći u domove zdravlja. MUP-ova ambulanta će ostati gdje je, pružat će isti obim, ali će dio kadra prijeći u domove zdravlja, a dio u Opću bolnicu. No, najveći dio će pripasti medicini rada. Ostat će otvoreno pitanje Zavoda za zaštitu radnika u saobraćaju, no i to će se riješiti.
Urgentna medicina KCUS-a 60 godina je odlično radila, sada odjednom ne može!
Duže od godinu vrši se veliki pritisak na Opću bolnicu na način da vam sedmično dva dana šalju sve pacijente s Klinike urgentne medicine (KUM) Kliničkog centra univerziteta u Sarajevu (KCUS). KUM je zatvoren dva dana, a hitni pacijenti zbrinjavaju se u ovoj bolnici, iako je ona sekundarnog nivoa. Kako to komentirate?
- Nije ni meni najjasnije zašto je urgentni centar ta dva dana prebačen nama. Mislim da je to nepotrebno. Tačno je da je KCUS zahtijevao određene promjene i potpuno sam pristalica nekih stvari koje su tamo urađene, pozdravljam ih. No, moram reći da zatvaranje KUM-a nije opravdano, jer oni imaju deset puta više radnika i koncipirani su na potpuno drugačiji način. Osim toga, mi imamo nešto više od 80 doktora, KCUS ima 800. Ne mogu da shvatim da je sve funkcioniralo kako treba i sada odjednom ne može, a ovo je za našu malu bolnicu veliko opterećenje. Možemo mi raditi ta dva dana, ali ako smo se rasporedili na sekundarnu i tercijarnu, dajte da u Opću bolnicu dolaze samo pacijenti sekundarnog nivoa. Mi urgentnim danima imamo između 190 i 250 pacijenata. Od toga više od dvije petine nisu hitni. Ta dva dana su nam povećali troškove za 600.000 KM godišnje, a ne vidim da je išta smanjena potrošnja na KCUS-u. Ne mogu shvatiti da je Klinika urgentne medicine KCUS-a 60 godina odlično funkcionirala i da sada odjednom u posljednjoj godini ne može.
Istina o kvaru CT aparata
Nedavno su Vas u medijima optuživali da nije radio CT aparat? O čemu se, ustvari, radilo?
- Štampa se u posljednje vrijeme slučajno ili namjerno bavila Općom bolnicom te je objavljeno niz članaka koji ne odgovaraju istini. Naprimjer, veliki naslovi da CT ne radi samo djelimično odgovaraju istini. CT nije radio samo nekoliko sati i samo su tri pacijenta upućena na Klinički centar jer je bio urgentni dan. Kvar je brzo otklonjen i CT je isti dan proradio zahvaljujući ugovoru između naše bolnice i „Siemensa“, koji garantira hitnu popravku CT-a, magneta i RTG aparata, a najkasnije u roku od 24 sata. Napisi o radu kardiološkog savjetovališta također ne odgovaraju istini, kao i dileme pojedinih novinara o radu našeg laboratorija. Primjerice, PSA se radi od 2006. godine u našoj bolnici i nikad nije bio prekid u kontinuitetu tog rada. Ne znam kome koriste senzacionalističke izjave i mislim da bi se najbolje informacije ipak dobile od menadžmenta ove kuće.
Rad u dvije smjene na magnetu
- Zbog velike liste čekanja na magnetnu rezonancu uveli smo rad u dvije smjene na magnetu da bismo smanjili dužinu čekanja. Najveća investicija ove godine je bila zamjena dotrajalih prozora na glavnoj zgradi bolnice koja će sa svoje strane omogućiti uštedu energije za zagrijavanje. S minimalnim ulaganjima u krugu bolnice, vodeći računa o ekologiji, osigurali smo 76 parking mjesta, što direktno utječe na standard zaposlenika.
Također, puno smo uložili i u edukaciju naših kadrova, tako da smo poslali doktore na subspecijalizacije iz kardiologije i gastroenterologije. Uveli smo i bronhoskopiju u našu bolnicu, zašto je također bilo potrebno poslati ljude na edukaciju. Naši uposlenici su sa svojim stručnim radovima prisutni na skoro svim kongresima, kako doktora tako i medicinskih tehničara. Raspisali smo konkurs za 18 specijalizanata iz različitih grana medicine. U samoj bolnici smo organizirali više simpozija i „work shopova“, a posljednji o beskrvnoj hirurgiji održan je 14. septembra – ističe dr. Kravić.
