Bosna i Hercegovina pokazala je u proteklih dvije godine da, kada postoji politička volja, neophodne reforme mogu se provesti. Da bi se to i dalje postizalo, potrebno je trajno opredjeljenje. Stoga, od posebne je važnosti da se politički lideri BiH ponovo fokusiraju na dalje provođenje reformi, posebno onih iz Reformske agende, a tiču se naročito socio-ekonomskih pitanja, vladavine zakona i javne uprave. Kako bi se to ostvarilo, potrebne su fiskalne izmjene. One se odnose i na usvajanje dodatnih akciza, koje su temelj za investiranje u infrastrukturu zemlje.
Nadalje, očekujemo i odgovore na Uputnik.
Pozdravio bih i usvajanje Državne strategije transporta i s nestrpljenjem očekujem saglasnost čelnika u BiH kada su i druge državne strategije u pitanju, poput poljoprivrede, energije i zapošljavanja. One su preduslov da država ima benefite od izdašne finansijske pomoći koju Evropska unija nudi i pruža ovim sektorima - kaže na početku ekskluzivnog intervjua za "Dnevni avaz" komesar za proširenje i politiku susjedstva Johanes Han (Johannes Hahn).
On ističe da je perspektiva ulaska BiH i država zapadnog Balkana u EU otvorena i da su šanse za to sve realnije.
Koliko je jak i koliko Vas brine utjecaj Rusije i Turske u regionu, te BiH? Kako se kanite tome suprotstaviti? Čini se da je entitet RS najjače rusko uporište na Balkanu, a Milorad Dodik, najistureniji eksponent takve politike.
- Geopolitički položaj cijeli region čini strateški bitnim. Prirodno je da time privlači interes globalnih aktera. S jasnom evropskom perspektivom, zapadni Balkan bliže je EU i geografski i historijski i kulturološki i, možda najbitnije, ekonomski. EU je glavni trgovinski pratner cijelog Balkana i ubjedljivo najveći izvor direktnih stranih investicija i novčane pomoći kroz grantove. Regionu zapadnog Balkana s pravom pripada mjesto u EU. Većina ljudi vašeg regiona misli isto što i mi. Sve države zapadnog Balkana opredijelile su se za članstvo u EU. Takvo nešto realna je perspektiva, a ne neka "fake news". Jer, ja ne vidim nikakvu drugu geopolitičku alternativu, da je realna i da može parirati našoj. Niti po ambicioznosti niti po kredibilitetu.
SAD su početkom godine stavile Dodika na "crnu listu". Da li će se i kada EU tome pridružiti?
- Ohrabrujemo institucije BiH da rješavaju unutarnja pitanja kroz pravni proces koji je ustanovljen, konstruktivan dijalog i postojeći ustavni okvir. EU ima pravni okvir za donošenje odluka o kojima govorite, ali, do danas, kada su u pitanju ličnosti u BiH, takve mjere nisu aktivno razmatrane.
Ipak, Dodik stalno prijeti otcjepljenjem RS i prisajedinjenjem Srbiji. Do sada nismo čuli da je zvanični Beograd odbacio takvo nešto. Kako gledate na to? Šta EU očekuje ne samo od Dodika već i vlasti Srbije?
- EU podržava suverenitet, teritorijalni integritet i političku nezavisnost BiH. Pisano opredjeljenje iz febraura 2015. godine koje je napravilo Predsjedništvo BiH, a potpisao ga je i Dodik, kao predsjednik RS, te podržao Parlament BiH, te aplikacija države da uđe u EU, jasno se temelje upravo na tim principima. I BiH, kao takvoj, je ponuđeno članstvo u EU. Nepovrijedivost granica, dakle, jedan je od temeljnih principa EU.
Što se Srbije tiče, ona nastavlja podržavati suverenitet i teritorijalni integritet BiH, ali i čuva specijalne odnose s entitetom RS, u skladu s Dejtonskim sporazumom. Srbija, također, podržava put BiH k ulasku u EU. Očekujem da srbijansko vodstvo nastavi tako i dalje raditi. U tom smislu pozdravljam i činjenicu da je nedavno predsjednik Vučić objasnio inicijativu Beograda da se usvoji deklaracija o pravima Srba i da ona neće težiti nikakvom ujedinjenju Srbije i bosanskohercegovačkog entiteta RS.
Reforme u BiH su u potpunom zastoju. Država se muči i da odgovori na Upitnik EU. Kako gledate na to?
- Koliko je meni poznato, administracija BiH sada harmonizira te odgovore kroz Mehanizam koordinacije. To je dobra vijest. Radujem se danu kada će odgovori, kao jedinstveni paket, usaglašen iznutra, doći do nas. Nakon toga će Evropska komisija početi svoj proces analize odgovora. Želim naglasiti da je kvalitet, a ne brzina, bitan! BiH može potrošiti više vremena u pripremi odgovora, kako bi ono što bude usaglašeno bilo i kvalitetno.
Predsjednik Evropske komisije Žan-Klod Junker (Jean-Claude Juncker) najavio je da će EU nakon 2019. godine, biti brojnija od 27 članica i otvorio perspektivu za Balkan. Gdje je u toj slici BiH?
- Predsjednik Junker jeste jasno rekao da postoji kredibilna perspektiva proširenja EU za sve države zapadnog Balkana. Činjenica da bi neke od njih do 2025. godine mogle biti spremne za ulazak u Uniju - pod uslovom da se ispune potrebni kriteriji - snažno je ohrabrenje za cijeli region. Vi odlično znate šta se treba uraditi da bi se moglo ući u EU. Istovremeno, pokazali smo opet da, kada države urade svoj dio posla, EU izvrši svoj.
Put k EU je prilično trnovit, s puno obrta i iznenađenja. Jedan od tih primjera je i ulazak BiH u Transportnu zajednicu. EU je to "nagradila" s 46 miliona eura bespovratnih sredstava. Ima li još nekih uslova da se taj novac i dobije?
- U vezi s tim sam od početka sasvim jasan. To sam pokazao i kroz pismo koje sam u julu uputio predsjedavajućem Vijeća Ministara BiH, gospodinu Zvizdiću. Potpis BiH na akt o formiranju Transportne zajednice prošlog mjeseca je važan korak. Ali, bez usvajanja dodatnih akciza na gorivo, nema finansiranja infrastrukturnih projekata koje smo u Trstu ljetos odobrili. Ako se ta odluka ne donese, BiH će propustiti još jednu priliku.
Imajte na umu da je pod upitnikom veliki finansijski paket namijenjen ulaganjima u infrastrukturu BiH. Govorim o stotinama miliona eura. Sada je na političkim liderima u BiH da pod hitno osiguraju usvajanje akciza. Čim se to desi, ovaj paket o kojem govori moći će se početi provoditi.
Nije odlučeno gdje je sjedište sekretarijata Transportne zajednice. Hoće li ono biti u BiH?
- BiH nije aplicirala za sjedište Zajednice. Dakle, Sarajevo nije u igri. Za nas je bitno da sekretarijat bude na području zapadnog Balkana. Uvjeren sam da će se dogovor o tom pitanju postići dosta brzo. Odluku o tome donosi Ministarsko vijeće ovog tijela.
Gorljivo zagovarate stvaranje ekonomske regije, jedne vrste ekonomske unije zapadnog Balkana. Zašto? Kako odgovarate na kritike koje imaju Kosovo i Crna Gora?
- Premijeri šest balkanskih država u julu u Trstu, na samitu koji smo održali, saglasili su se da prodube ekonomsku saradnju regiona kroz Regionalno ekonomsko područje (REA). Ona pokriva oblasti trgovine, investicija, usluga, kretanje obučene i iskusne radne snage, te digitalnu ekonomiju. I Vi ste potpuno upravu, mi smo snažno pozdravili usvajanje Višegodišnjeg akcijskog plana za provođenje REA. Odista, čvrsto vjerujemo da bi progresivno produbljivanje ekonomskih odnosa i integriranje zapadnog Balkana, po principima koji vladaju u EU, znatno ojačalo napredak na putu ka ulasku u Uniju. Istovremeno, to bi snažno pomoglo ekonomijama da dostignu ekonomske uslove koji su postavljeni za ulazak u EU. Harmoniziranje nekih domaćih standarda s onima koji vladaju u EU, uklanjanje prepreka trgovini i investicijama širom regiona, pozitivan je ishod od kojeg će svako imati koristi. Time se, također, šalje i jaka poruka potencijalnim stranim investitorima, što je preduslov za još jaču privredu i nova radna mjesta.
Da, Crna Gora jeste imala neke rezerve i jasno ih je saopćila nekoliko mjeseci prije samita u Trstu. Između ostalog, oni su upozorili da bi takve akvitnosti bile odvraćanje od procesa ulaska u EU. Objasnili smo im da mi, ustvari, time želimo ubrzati proces pristupanja, te da se ne stvara nikakva alternativa. Nezamislivo je da bi produbljivanje saradnje unutar zapadnobalkanskih država moglo biti zamjena za put k EU. Vjerujem da je govor predsjednika Junkera umirio Crnu Goru i rasvijetlio projekat procesa ekonomske integracije regiona.
S druge strane, jasno nam je da se Kosovo i dalje suočava s brojnim trgovinskim barijerama i putnim ograničenjima u regionu. Kosovo je brinula mogućnost da neće moći, na isti način kao i ostalih pet zapadnobalkanskih drđava, uživati plodove regionalnog ekonomskog područja. Imali smo puno razgovora s zvaničnom Prištinom na tu temu. Naša je pozicija da Kosovo može upravo kroz ovaj projekat imati utjecaj i ulogu u savladavanju prepreka koje postoje i da može pomoći u prevladavanju barijera koje su postavljene biznisima u regionu. I mi ćemo nastaviti podržavati Kosovo, kako bismo osigurali da je REA poligon za uspješan nastup svake kompanije i svakog uspješnog pojedinca u regionu.
Je li jedan od preduslova za to i da BiH prizna Kosovo?
- Ideju regionalnog ekonomskog područja podržali su svi balkanski premijeri u julu ove godine. Time je data prilika da lideri riješe postojeće probleme i uklone prepreke koje stoje na putu regionalne ekonomske integracije. Jedna od tih prepreka, naprimjer je, postojanje viznog režima. Rješavanje takvih prepreka pomoći će da se osigura da svi koji učestvuju imaju ravnopravan status. Pozdravio bih kada bi BiH ukinula vize Kosovu!
Imamo sve više tenzija u odnosima među državama na Balkanu. BiH i Hrvatska, naprimjer, imaju rastući jaz u svojim odnosima. Hoćete li se uključiti i smiriti tenzije, ali i neke ljude na pozicijama malo "prizemiti"?
- Bilateralna pitanja se na tom nivou trebaju i rješavati u duhu dobrosusjedskih odnosa. Drago mi je i pozdravljam da su vlade Hrvatske i BiH u julu u Sarajevu imale zajedničku sjednicu. Regionalna saradnja i dobri susjedski odnosi jedan su od suštinskih dijelova procesa proširenja EU. Time se doprinosi i procesu pomirenja i stvara se klima za rješavanje otvorenih bilateralnih pitanja.
Vjetar u jedra integracija
- Ispadi i nacionalistička retorika su stvari koje nas uvijek brinu. Susjedi mogu imati različite poglede na neka pitanja, ali ih moraju rješavati kroz konstruktivni dijalog. Imajte na umu, ne puše vjetar u jedra samo ekonomiji EU, već i procesu integracija. I države zapadnog Balkana to trebaju iskoristiti na najbolji mogući način.
Samit u Trstu već je pokazao da je volja da se napreduje jača od nacionalističkih sentimenata. I nadam se da će taj trend prevladati, ali da bi se to desilo, svi moraju uložiti dodatne napore.
Borba protiv terorizma
Preveniranje i suzbijanje radikalizacije, te borba protiv terorizma, zajednički je izazov za Balkan i EU. BiH, kao i ostale države regiona, prioritetni su partneri EU na ovom polju. I mi smo vidjeli da je BiH pokazala povećani interes u saradnji na poljima vladavine zakona i sigurnosnih pitanja, uključujući borbu protiv terorizma, suzbijanje nasilnog ekstremizma i borbu protiv radikalizacije.
EU pažljivo prati i podržava napore BiH u ovoj oblasti, kroz politiku dijaloga i strukture Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. U tom kontekstu, tokom priprema mišljenja o aplikaciji BiH za članstvo u EU, mjere i mjerljivi rezultati u borbi protiv terorizma, te suzbijanju nasilnog ekstermizma bit će posebno tretirani.
Prošlog proljeća EU je organizirala posjetu delegacije visokog nivoa Sarajevu. Radilo se o misiji koja je analizirala učinke borbe protiv terorizma i nasilnog ekstremizma i provjeri koraka koje je BiH poduzela na tom polju. Pozdravljam i činjenicu da je BiH ojačala saradnju sa Europolom i obavezala se na dalje razvijanje efikasnog pristupa u prevenciji nasilnog ekstremizma.
