Krijumčarenje umjetninama zauzima treće mjesto, odmah iza trgovine drogom i oružjem u svijetu, ali ni BiH ne zaostaje za tom statistikom poručuju iz Centra protiv krijumčarenja umjetninama.

Prema riječima, direktora Centra, Dženana Jusufovića, BiH se najviše koristi kao zemlja u kojoj treba da se sakriju ukradena djela da odleže, ali i kao tranzit. Napominje da Centar najviše potencira otkrivanje gdje su nestala djela u toku rata i posljeratnom periodu.

- To su djela koja su vlasništvo BiH, odnosno ustanova, kolekcionara, slikara i drugih. Trenutno se u bazi nestalih djela nalazi 109. djela. Baza će se proširivati, i htjeli smo da ona bude dostupna svim građanima – ističe Jusufović.

Naglašava da se na Interpolovom spisku potrage nalazi samo 14. djela iz naše zemlje.

Mišljenja je da će se izgubljena djela ipak pronaći, jer se za njima traga, a, napominje, nikome nije u interesu u kući ili negdje drugo držati predmet za kojim se traga, ili ga prodavati i preprodavati.

- Za djela porodice Mulabdić utvrđeno je da se nalaze u Srbiji. Dobili smo informaciju da se i dva djela Ferdinanda Hodlera koji su vjerovatno nestali iz Umjetničke galerije, pojavili na tržištu Hrvatske – kaže on, dodajući da informacije o nestalim djelima polako pristižu, te da će doći momenat kade će se tačno znati gdje je šta, ali da tada država treba preuzeti stvari u svoje ruke.

Poručuje da građani koji žele kupiti neko umjetničko djelo trebaju biti na oprezu ili ako ga posjeduju nije loše, naglašava, da se informišu o njemu.

- Dosta je zastupljeno i falsifikovanih umjetnina i rukopisa, tako da se treba informisati gdje provjeriti autentičnost nekog djela- napominje Jusufović.