Umro književnik Isnam Taljić

Autor: Avaz.ba
12.10.2017 11:45
A
A
A

Književnik Isnam Taljić rođen 1954. godine u Vlasenici, umro je sinoć u Sarajevu.

On je u Vlasenici živio do oružane agresije na BiH 1992. godine. Dugo se bavio novinarstvom. Još je u osnovnoj školi u Vlasenici bio urednik đačkog lista, a prvi tekst u novinama objavio je 1967. godine, i to reportažu u „Lovačkom listu“. Bio je dopisnik „Oslobođenja“ od 1969. godine. U gimnaziji u Vlasenici pokrenuo je i bio prvi glavni i odgovorni urednik novina „Birač“, zatim urednik rubrike za studente u „Oslobođenju“ te urednik u sedmičniku „Naši dani“. Radio je i kao profesionalni novinar sa statusom urednika u „Oslobođenju“. Pokrenuo je i bio prvi glavni i odgovorni urednik „Vlaseničkih novosti“. Kao urednik radio je u „Ljiljanu“ (u Ljubljani, Bihaću i Sarajevu). Član je Društva pisaca Bosne i Hercegovine od 1985. godine. Zastupljen u više izbora i antologija bh. književnosti na bosanskom jeziku, u izborima i antologijama na hrvatskom, češkom i švedskom jeziku te u antologiji svjetske pripovijetke „Kuala Lumpur International Literary Festival“, 2004. godine, štampanoj na engleskom jeziku. 

Zašto se o njegovim izuzetnim uspjesima u svijetu, pa i priznanjima u BiH, kod nas gotovo i ne zna, ili zašto, recimo, nije zastupljen u inače krajnje diskutabilnoj školskoj lektiri, gdje se našlo svega i svačega, pitao ga je u januaru, 2008. kolumnista Preporoda Mirnes Kovač povodom objavljivanja arapskog prijevoda "Romana o Srebrenici". 

- To je tako kako je i nije samo sa mnom. Možda je to, poslije onakvog rata, pitanje poremećenih vrijednosti u ovakvoj Bosni. Možda sam, kao muhadžir u vlastitoj domovin+i, izloženiji vjetrometini. Možda kao narod bolujemo od dječijih bolesti izrastanja u naciju, pa se sami Bošnjaci između sebe prešućuju (ukoliko se već ne mogu i negirati), tako da i tim komisijama odgovara trpanje u lektiru pisaca koji ne «ugrožavaju» ničije trenutno prigrabljene pozicije. Možda lokalnim puritancima smeta moje bošnjačko i islamsko usmjerenje...

Ali, kao što nam treba biti jasno da Bošnjaci nemaju vremena za rasipanje, ja u Bosnu ubrajam i drugu polovinu od ukupnog broja preživjelih Bošnjaka, one koji sada žive širom svijeta i koji traže moje knjige i pozivaju me, naravno i čitaoce u Cazinu, Zenici, Sarajevu, Travniku, Tuzli, Gornjem Vakufu, Jablanici..., gdje se na predstavljanjima mojih knjiga okupi više stotina čitalaca, a niko ne napusti skup. A možda je bitnija ova promocija u svijetu. Moje knjige su u velikim bibliotekama širom svijeta, recenziraju ih izuzetni eksperti. Engleski i arapski su najveći svjetski jezici, predstavljaju uvjerljivo najveću čitalačku publiku. I turski je veliki jezik i veoma rasprostranjen.

Čitanost je nepojmljivo visoka za naša mjerila, brzo se objavljuju nova izdanja. Meni je veoma značajno i prevođenje mojih knjiga na slovenski, jer nas već Slovenci, ti naši «drugi» susjedi u Evropi, gotovo uopće ne poznaju. Ili značaj toga što je "Roman o Srebrenici" uvršten u školsku lektiru u dalekoj okeanskoj Maleziji. Ja sam zahvalan Allahu, dž.š., pa onima koji su mi još pomogli. Per astra ad aspera! S vremenom se, ionako, o svemu svedu računice. Ako se svedu... - kazao je Taljić Kovaču.