Da li je Doboj, koji je prije tri i po godine potopljen u katastrofalnim poplavama, bezbjedan i zaštićen ne mogu sa sigurnošću da kažu ni nauka ni struka, jer se teorija i praksa ne podudaraju, pišu Nezavisne.

"Teško je precizno odgovoriti na to pitanje, ali ako se organizujemo svi, kao što imaju obavezu... Velika je obaveza, između ostalih, i samih građana da se odazovu na sve pozive i da urade ono na šta ih isto tako zakon obavezuje", navodi Dragan Vasilić, savjetnik gradonačelnika Doboja, te dodaje da bi ovaj grad bio sigurniji potrebno je oko 23 miliona KM za regulaciju korita Bosne od ušća Usore u ovu rijeku do naselja Pločnik.

"Naš zadatak nije da kritikujemo niti da se bavimo time ko je koliko uradio, nego da pokušamo s naučnog aspekta da odgovorimo na pojedine izazove", smatra Ladin Gostimirović, direktor Visoke poslovno-tehničke škole, koja je u petak organizovala naučno-stručnu konferenciju "Zaštita i spasavanje - teorija i praksa".

Sistem zaštite i spasavanja je bio zapušten od 1995. godine, smatraju u Bezbjednosno-istraživačkom centru iz Banjaluke, a to se donekle pokazalo tačnim u maju 2014. godine, kada se vatrogasci nisu proslavili, a pripadnici policije i Oružanih snaga i pored dobre volje da pomognu nisu raspolagali odgovarajućom opremom.

"Apelujem da se ljudi obučavaju, ali pored obuke moraju da imaju i odgovarajuću opremu, jer vatrogasna i policijska oprema nije za spasavanje u bujicama", ističe Aleksandar Pastir, predsjednik Rafting kluba "Kanjon" iz Banjaluke, koji je učestvovao u spasavanju ne samo u Doboju, nego i u Šamcu.

Na greškama su učili u Derventi, koju su poplave zadesile i 2010. godine, pa su četiri godine kasnije bili spremniji i opremljeniji za borbu s vodenom stihijom.

"Iz iskustava koja smo stekli 2010. smo deset puta manje imali štetne efekte ugrožavanja stanovništva i materijalnih vrijednosti. Odradili smo određene zaštitne pojaseve, kanale, ali i opremanje. Nabavljeni su čamci i kompletna zaštitna oprema", izjavio je Slaven Pijetlović, starješina Teritorijalne vatrogasne jedinice Derventa.

Na pribavljanju opreme i formiranju specijalizovanih jedinica Civilne zaštite rade i u najmlađoj opštini u RS, čijem stanovništvu najveću prijetnju predstavljaju bujične vode.

"Urbani dio samog centra opštine, dvadesetak kuća, tokom nadolaska bujičnih voda uvijek poplave. Međutim, imamo projekat regulacije korita rijeke Ostružnje, te se nadamo da ćemo zajedno sa stanovništvom riješiti taj problem", kazao je Mladen Šljivić, predstavnik Civilne zaštite opštine Stanari, pišu Nezavisne.