Centar za sigurnosne studije (CSS) BiH uputio je apel Vijeću ministara da razmotri povećanje izdvajanja za institucije BiH. 

- U protivnom će doći do njihovog daljnjeg urušavanja i nemogućnosti ispunjavanja uvjeta za euroatlantske integracije - upozoravaju iz CSS-a.

Gomilanje problema

No, apel nije urodio plodom. Vijeće ministara u četvrtak je razmatralo dokument okvirnog budžeta institucija za period 2018.-2020., u kojem se navodi da budžet BiH ostaje isti - 950 miliona KM.

- Vidimo da država BiH u posljednjih nekoliko godina prikuplja sve veća sredstva putem UIO, poreza i prihoda državi. Nažalost, ne vidimo da se to reflektira na državni nivo, budžet ostaje isti, a niži nivoi vlasti imaju koristi od povećanja prihoda, njihovi budžeti se povećavaju - navodi Denis Hadžović, direktor CSS-a.

On se pita zamrzava li neko namjerno državni budžet.

- No, svjedoci smo da, posebno u sigurnosnom sektoru, dolazi do urušavanja institucija - vojske, obavještajnih agencija, policije... S obzirom na vrijeme u kojem živimo, povećane zahtjeve koji su vezani za terorizam, nove asimetrične prijetnje, trebali bismo slijediti iskustva drugih zemalja Evrope. One su po nekoliko puta povećale izdvajanja za policiju i obavještajne službe - ističe Hadžović.

Kod nas nema povećavanja, ali se gomilaju problemi i pitanja. Budžet Oružanih snaga je isti uprkos odluci da će se izdvajanja za vojsku povećati u narednih pet godina.

- To se ne dešava. Situacija s opremom, voznim parkom je katastrofalna. Još se koristi ono što su unijele bivše vojske ili ono što su dobili donacijama, a što je druge ili treće tehnološke vrijednosti. Vojnici su izuzetno nezadovoljni niskim plaćama, polako dolazi trend napuštanja vojske - kaže Hadžović.

Ni u policiji stanje nije bolje. Godinama nastoje barem izjednačiti primanja sukladno stručnoj spremi i poslovima koje obavljaju.

- I u policiji odlaze kadrovi jer su mnogo bolje plaćeni u kantonima ili u entitetskim policijama nego na državnom nivou - ističe direktor CSS-a.

Ignorancija vlasti

On dodaje da ga zabrinjava ignorancija vlasti ovih problema, posebno jer živimo u vremenu i okruženju gdje niko ne može garantirati stopostotnu sigurnost. Vrijeme i okruženje traže novi korak državnih institucija, povećan angažman, korištenje novih tehnologija, obuku, investiranje u edukaciju...

- Sigurnosni sektor traži ulaganja. Urušava se sistem, partije iz RS su „zamrznule“ budžet, partije iz Federacije su na to pristale. Ne znamo kome je to u interesu - potcrtava Hadžović.

Mi ni podatke ne možemo sakupiti

- Ko će se kod nas boriti sa cyber kriminalom? Na godišnjem nivou štete izazvane cyber kriminalom u svijetu su oko 450 milijardi dolara. Mi čak ne možemo ni sakupiti podatke o tome koliko je bilo krivičnih djela u ovoj oblasti. U FBiH je bilo 26, a RS nije ni dostavila podatke. Kako ćemo onda znati kolika je šteta - ističe Hadžović.

Graničnoj policiji nedostaje 500 zaposlenika

Navodi i primjer Granične policije, kojoj nedostaje 500 zaposlenika. Međutim, ne mogu ih zaposliti jer su im ograničena sredstva.