Zbog kašnjenja u implementaciji velikih infrastrukturnih projekata ekonomski rast, Bosna i Hercegovina će najvjerovatnije iznositi 2,5 posto u 2017. u odnosu na 3,2 posto prošle godine, navedeno je u najnovijem Tranzicijskom izvještaju Evropske banke za obnovu i razvoj za BiH.
U izvještaju su navedeni svi negativni trendovi, od sankcija Energetske zajednice zbog neispunjavanja obaveza u oblasti gasa i električne energije, kršenja ekonomskih normi, zaustavljanja reformi, nepoštovanja aranžmana s Međunarodnim monetarnim fondom, pa do otpora u privatizaciji važnih državnih preduzeća u FBiH.
Osim zbog neimplementacije infrastrukturnih projekata, prema izvještaju uzroke slabijeg ekonomskog rasta treba tražiti u padu poljoprivrednih aktivnosti, a nisu propustili ukazati ni na kompleksnu ustavnu strukturu u zemlji kao poseban problem.
Međutim, zanimljiva je i njihova ocjena da je ekonomija u BiH pokazala otpornost na zastoje reformi i političke turbulencije, ali i upozoravaju da rizici za ekonomiju i dalje ostaju.
U općem dijelu izvještaja, koji se bavi cijelom EBRD zonom, istaknuto je da, iako je postignut veliki ekonomski rast u mnogim zemljama, glavni izazov ostaje neravnomjerna raspodjela novostvorenih vrijednosti, odnosno povećanje razlika između bogatih i siromašnih. Mnoge mjere i politike koje se primjenjuju za podsticanje rasta, kako upozoravaju, ne čine ništa ili čine malo kako bi se zatvorio rascjep između onih koji zarađuju mnogo i onih s niskim primanjima.
- Fiskalne mjere koje se primarno fokusiraju na infrastrukturne projekte, javnu administraciju i sektor odbrane mogu pojačati umjesto smanjiti nejednakosti u primanjima. Osim toga, i oporezivanje potrošnje kroz indirektne poreze može biti nazadna mjera jer takvi porezi siromašnima uzimaju veći dio primanja - navedeno je u izvještaju.
Osim toga, EBRD smatra da su socijalni programi za subvenciju električne energije i goriva također neefikasni i skupi.
- Većina takvih mjera pogoduje imućnijima, koji energiju više troše, recimo, na klimatizaciju. I ne samo to, niska cijena energije destimulativno djeluje na imućnije potrošače da štede energiju, ali i otežava vlastima da prikupe sredstva koja bi mogla biti usmjerena u programe direktne pomoći siromašnima - navedeno je u izvještaju.
Srednja klasa
Kao rezultat, ističu, u većini zemalja tranzicije ekonomski rast pogodovao je manjini od 10 do 20 posto domaćinstava, dok su srednja klasa i siromašniji ostali bez benefita novostvorene vrijednosti.
- Akumulacija bogatstva u rukama manjine zahtijeva dalja poboljšanja u ukupnoj kvaliteti ekonomskih i političkih institucija s ciljem da se ograniči zloupotreba resursa od strane elite - zaključeno je.
