BIH

Aleksandra Štiglmajer objavila novo izdanje knjige: U BiH je silovano između 20.000 i 50.000 žena

Štiglmajer: Spoznaje o razmjerama te vrste zločina za mene su bile užasavajuće

S. NUMANOVIĆ

26.11.2017

Nekadašnji portparol Ureda visokog predstavnika, novinarka brojnih svjetskih listova, te aktuelna saradnica Instituta za evropsku stabilnost (ESI) Aleksandra Štiglmajer (Stiglmayer), 1994. godine objavila je knjigu svjedočanstava silovanih žena.

Izvještavajući s bh. ratišta, ona je ispovijesti žrtava objavila najprije na njemačkom, potom i na engleskom jeziku.

Dopunjeno izdanje

Nedavno je to djelo dopunila novim sadržajima.   

U knjizi pod naslovom "Masovna silovanja. Rat protiv žena u Bosni i Hercegovini", ona prenosi ne samo svjedočanstva žrtava nego i stavove brojnih vladinih i nevladinih organizacija, institucija, ali i svoja osjećanja dok je razgovarala s žrtvama.

- Bili smo dovedeni na jedno igralište. Muškarci su bili zatvoreni u školi. Oni su nekoliko tijela zapalili u smeću, tačno prekoputa prozora, tako da se dim i zadah spaljenog mesa uvukao u školu. Vidjeli smo kada su silovali hodžinu kćerku. Jedan za drugim. Silovali su je. Hodža, koji je bio i seoski učitelj, sve je morao gledati. Kada su završili s njom, zabili su joj nož u grlo - prenijela je Štiglmajer jedno od svjedočenja.

Navodi da je prve priče o toj vrsti zločina čula od izbjeglica, koje su spas našle u Hrvatskoj. No, tek su je razmjere zločina zaprepastile.

- Žene i djevojke bile su sistemski silovane, postojali su posebni logori za silovanja, prisilni bordeli, žene su držane dok ne budu u poodmaklom stadiju trudnoće…zločini nemaju granica - napisala je Štiglmajer.

Ističe da je često s žrtvama razgovarala s "jabukom u grlu", da su joj se nekad pitanja koja je morala postavljati gadila, mada je bila svjesna da se istina mora znati.

Nakon inicijalnih razgovora u Hrvatskoj, Štiglmajer se s još jednim kolegom našla u centralnoj Bosni.

- Tu smo, svjedoči ona, razgovarali s puno žrtava. Prestravljene žene, koje sada žive nesigurni život izbjeglica, slomljene žene, ali smo pričali i s odlučnim ženama koje su spremale osvetu - svjedoči ona.

Ističe i da su vojnici svjesni da to što čine predstavlja djelo potpune agresije i ponižavanja. U ratu u BiH ono je bilo jedan od instrumenata za potpuno čišćenje Bošnjaka i Hrvata s teritorija koje su zaposjeli bosanski Srbi. Njime se širio strah, ljudi masovno tjerali iz svojih domova, te uništavala ne samo žrtva već i porodica i zajednica. Silovanje, također, uništava i bilo kakvu želju za povratkom na svoje.

Stavovi UN i EU

Štiglmajer navodi da su komisija eksperata Ujedinjenih naroda i Evropske unije došli do gotovo identičnih stavova.

- U BiH i Hrvatskoj silovanje je bilo instrument entičkog čišćenja - ustanovili su stručnjaci UN, dok su predstavnici EU istakli da se "silovanje ne može promatrati kao incident, već kao strateško sredstvo" - prenosi ona. Naglašava i da je najmanje 20.000 žena silovano, prema podacima nekih stranih organizacija. Izvori Ministarstva unutarnjih poslova BiH, pak, navode da je više od 50.000 žena silovano u BiH.

- Ne smijemo zaboraviti da taj zločin nije zaobišao i BiH. Vojnici ne siluju samo da bi otjerali neprijateljsko stanovništvo s teritorije koju zaposjedaju. Oni to rade i iz niza drugih razloga. Etničko čišćenje u BiH samo je još jedan od elemenata. Vrijeme je da silovanja, tokom oružanih sukoba, ne bude shvatano kao "nusprodukt" rata, već jedan od zločina protiv čovječnosti, te da njegovi počinioci budu kažnjeni - zaključila je Štiglmajer.



Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.