U mostarskoj Gradskoj vijećnici u srijedu je održana javna rasprava o budžetu Grada Mostara za 2018. godinu. Nakon prošlogodišnje javne rasprave, ovo je drugi put da je javnost imala priliku reći šta misli o planiranju budžeta, za kojeg je mostarski gradonačelnik Ljubo Bešlić rekao kako ni u idućoj godini ne bi trebao donijeti veće projekte za grad na Neretvi, prenosi Pogled.ba.
- Mislim da je ovo jedan dobar način da dođemo do poboljšanja prijedloga za narednu godinu i želim se unaprijed zahvaliti svima koji učestvuju. Rekao bih da ovo nije rasprava, nego je davanje prijedloga poboljšanja budžeta za iduću godinu. Mi smo danas u situaciji kada ne raspolažemo svim informacijama, pa je Nacrt budžeta za 2018. manji nego je bio rebalans. Razlozi za to su jer mi trenutno nemamo informacije koliko ćemo imati grantova s viših nivoa vlasti te koliko ćemo dobiti novca od međunarodnih organizacija na koje Grad aplicira - istaknuo je u svom govoru gradonačelnik Mostara.
Budžet manji u odnosu na prošlu godinu
Bešlić je kazao kako se još ne može znati ko će donijeti budžet Grada Mostara jer nema Gradskog vijeća i na koji će način Parlament Federacije BiH reći da se koristi budžet Grada.
Načelnik odjela za finansije Izet Šahović ponovio je kako je budžet manji u odnosu na prošlu godinu za oko sedam milona maraka te iznosi oko 46 miliona maraka jer nisu evidentirani svi grantovi kao što je federalni za završetak Fejićeve ulice, za školu u Gnojnicama, za most Avenija - Sutina i još neki manji projekti.
- Kad su u pitanju ukupni prihodi, odnosno prihodi općeg fonda su 35 miliona i 772 hiljade maraka i ti iznosi su približni prihodima planiranim u 2017. godini, dok su porezni prihodi 26 miliona, a neporezni 19 miliona KM", te dodao da za namjenske prihode nije uravnotežen budžet zato što su se htjeli vidjeti prijedlozi građana nakon kojih će se prijedlog budžeta uravnotežiti.
Mostar može biti najljepši grad u regiji
Marin Bago, ispred projekta 'Pravo na grad' kojega implementira mreža 'Naše društvo' iz Mostara naglasio je kako je i na ovoj javnoj raspravi upozoreno na nelegalno i netransparentno trošenje novca, odnosno o komunalnim djelatnostima i nepostojanju plana zajedničke komunalne potrošnje.
- Došli smo u tu situaciju da nema plana za uređenje našeg grada i da građani ni na koji način ne mogu kontrolirati jer nedostaju dokumenti. Našim istraživanjem se pokazalo da Mostar, po iznosima novca koji raspolaže u budžetu, može biti najljepši grad u regiji i smatramo da se Gradska uprava, odnosno Gradski odjeli, moraju vratiti u zakonske okvire jer mi ćemo biti prinuđeni koristiti zadnji mehanizam, a to je podizanje krivične prijave za netransparentnu isplatu posljednjih godina koja iznosi 67 miliona KM - istaknuo je Bago.
Alija Behram, predsjednik 'Mostarskog kruga', udruge koje je uključena u aktivnosti oko obnove Partizanskog groblja predložio je amandman za uvrštenje Partizanskog spomen-groblja u područje budžeta koje se tiče zajedničke komunalne potrošnje.
- Partizansko spomen-groblje kao nacionalni spomenik označen je od 2006. godine, a prije nekoliko godina ispao je iz budžeta, odnosno iz sektora održavanja i nalazi se u stanju u kakvom se nalazi. U saradnji s komunalnim preduzećima, mi smo izdefinirali da bi na godišnjem nivou taj iznos trebao iznositi 130.000 maraka - kazao je Behram.
Centar za prevenciju i izvanbolničko liječenje dnevno brine za 170 pacijenata
Milena Latinčić, socijalna radnica u Centru za prevenciju i izvanbolničko liječenje ovisnosti Mostar, zahvalila se Gradu Mostaru u ime Centra i direktora dr. Siniše Skočibušića na odobrenim sredstvima za tekuću godinu pomoću kojih su uposlenici imali redovite plaće i doprinose za 2017. godinu te je predstavila projekt za narednu godinu.
- Mi planiramo iduće godine uraditi rekonstrukciju našeg centra zato što je u jednom vrlo lošem stanju, a imamo i problem jer je ulaz u naš Centar pored ulaza stanara u zgradi i razumijemo njihove pritužbe. S obzirom na sve to, mi planiramo iduće godine u sklopu te rekonstrukcije napraviti ulaz sa strane bivšeg Žitoprometa - naglasila je Latinčić.
Navela je kako Centar još ima finansijskih problema što se tiče uplate doprinosa za uposlenike jer doprinosi nisu godinama uplaćivani, a dvije uposlenice bi uskoro trebale ići u penziju te nedostaje sredstava da im se uveže radni staž.
- Trenutno imamo 170 pacijenata na dnevnoj terapiji, međutim taj broj varira pa ih nekada zna biti i 250 pa dobro znate što znači za jedan grad kada mi skrbimo o jednoj populaciji koja zna biti jako neugodna u određenim trenucima - istaknula je Latinčić.
Svi oni koji nisu mogli doći na javnu raspravu, a žele dostaviti svoje primjedbe i prijedloge na budžet, to mogu učiniti i putem elektronske pošte na adresu [email protected] do 14. decembra 2017. godine.
