U BiH je za 11 mjeseci ove godine zabilježeno čak 135 zločina iz mržnje ili incidenata povezanih s mržnjom na etničkoj ili vjerskoj osnovi, navodi se u izvještaju Organizacije za sigurnost i saradnju u Evropi (OSCE) „Monitor mržnje“. Od ukupnog broja zabilježenih incidenata, njih čak 95,24 posto su na etničkoj ili vjerskoj osnovi, a 4,76 posto ih je povezano s nekom drugom osnovom.
Efikasno reagiranje
U novembru su zabilježena dva incidenta koja su uključivala fizičko nasilje, šest oštećenja privatne imovine, tri incidenta povezana s uvredljivim grafitima, šest oštećenja vjerskih objekata, dva verbalna napada, četiri isticanja simbola uvredljivog sadržaja, jedan incident povezan s upućivanjem poziva, SMS ili internetskih poruka uvredljivog sadržaja i tri incidenta koja spadaju u kategoriju drugo.
- Misija OSCE-a u BiH podržava vladine institucije, pravosudni sistem, lokalne organe vlasti i civilno društvo u efikasnom reagiranju na ovakve vrste incidenata – navodi se u izvještaju OSCE-a.
Također, izvještajem su obuhvaćene i reakcije koje su uslijedile ili ne nakon počinjenja zločina iz mržnje, a u 11 mjeseci ove godine zabilježeno je 37 reakcija.
BiH je specifična
Snježana Ivandić-Ninković, direktorica Asocijacije za demokratske inicijative, koja je članica Koalicije za borbu protiv govora mržnje i zločina iz mržnje, kazala je za „Avaz“ da je u BiH ove godine pokrenuto samo osam sudskih procesa i donesene su dvije presude.
- Broj zločina iz mržnje u našoj državi otprilike je na istom nivou iz godine u godinu i kreće se od 130 do 160 incidenata godišnje. Nažalost, u našem slučaju incident i krivično djelo nisuisto – pojasnila je Ivandić-Ninković.
Dodala je da je nekažnjivost jedan od uzroka ove pojave, ali više zabrinjava činjenica da je takvih incidenata u stvarnosti mnogo više.
- Žrtve često ne prijavljuju, a i kada se prijavi, često se dešava da policija zločin iz mržnje evidentira kao tuču ili narušavanje reda i mira. To u biti počinioce motivira na činjenje novih zločina – smatra Ivandić-Ninković.
Direktor Centra za sigurnosne studije (CSS) BiH Armin Kržalić kazao je za naš list da je prisustvo govora mržnje i zločina iz mržnje dobra podloga za buduće sukobe.
- Stoga ne treba zanemariti činjenicu da svake godine imamo otprilike isti broj takvih zločina, treba uzeti u obzir ambijent u našoj državi. Odnosno, podijeljeno društvo, kao i da se u posljednje vrijeme većina politika zasniva na neprihvatljivom govoru prema zločinima i mržnji, što dodatno raspiruje i osnažuje one koji čine zločine iz mržnje – smatra Kržalić.
Dodaje da su građani nemoćni i da institucije moraju unaprijediti kaznenu politiku, kako bi stavilr do znanja da su zločini iz mržnje neprihvatljivi.
- Nesankcioniranje zločina iz mržnje prema povratnicima je inicijalna kapisla za nove i još gore zločine koji su se dogodili prije. Kroz ovakav pristup pokazalo se da se zločin isplati, pa čak i veliča – zaključio je Kržalić.
Više žarišta u cijeloj BiH
Imate više žarišta u BiH kada je riječ o zločinima iz mržnje, većinom se radi o povratničkim naseljima. Naprimjer, regija Mostara i Širokog Brijega, zatim Sarajevo, Ilijaš i Zenica, tu je i Prijedor. Regija koja obuhvata Foču, Rogaticu i Višegrad, pa i šire područje grada Banje Luke.
Broj incidenata zabilježenih ove godine
- 8 u januaru
- 17 u februaru
- 9 u martu
- 12 u aprilu
- 10 u maju
- 9 u junu
- 11 u julu
- 8 u avgustu
- 17 u septembru
- 11 u oktobru
- 23 u novembru