Predsjedavajući Predsjedništva BiH Dragan Čović ocijenio je 2017. godinu preizazovnom, punom dinamike i negativne energije, posebno zadnjih pola godine, i to u svakom dijelu funkcioniranja izvršne i zakonodavne vlasti. 

- No, kada bi sve skupa zbrojili, mislim da ćemo je dobro završiti kakvi su se procesi odvijali. Niko nije vjerovao da ćemo završiti priču o akcizama, a donesene su izmjene. Također svi će budžeti biti doneseni - izjavio je Čović za današnje bh. izdanje Večernjeg lista.

Na pitanje hoće li BiH na proljeće dobiti kandidatski status s EU, Čović kaže kako misli da ga mora dobiti, no kako to opet samo po sebi ne znači ništa, jer to ne znači i automatsko otvaranje pregovora.

- Najprije trebamo dobiti pozitivan izvještaj EU da smo ispunili sve što se od nas tražilo. Tim činom smo sve ispunili, osim jednog općeg zahtjeva, a to su politički uvjeti - utvrdio je Čović.

Govorio je i o izborima iduće godine te nefunkcioniranju koalicija, kazavši kako je prošla godina i politički bila teška te kako su načinjeni katastrofalni potezi, posebno u komunikaciji ključnih partnera.

- Vidjeli ste to kod izmjena Zakona o akcizama, u Federaciji su se razišli partneri, jedino su Hrvati uprkos svemu homogeni oko ključnih pitanja - kazao je Čović.

Kada je u pitanju odnos hrvatske i bošnjačke politike, prije svega njega i Izetbegovića, Čović je potvrdio kako taj odnos danas ne funkcionira, ali kako ne želi ulaziti ni u kakve konflikte s Izetbegovićem, ni odgovarati sličnom mjerom.

- Osobno mislim da je on svjesno organizirao spašavanje pozicije SDA s podizanjem napetostima oko 'nacionalnih pitanja'. Jedno je pitanje bila tužba prema Srbiji oko revizije, nakon toga Pelješki most, zatim haške presude ... Smisao svega toga je da se ne primijeti kako pola SDA glasa na različit način - kazao je Čović.

Upitan o inicijativi Federalnog parlamenta za ukidanje naziva hrvatski i Herceg-Bosna iz naziva javnih poduzeća te kako doživljava tu poruku bošnjačkih političara, Čović kaže kako je riječ o "čistom populizmu stranke koja je već par godina na margini političkog preživljavanja, upravo radi sličnih pogrešaka i politike preglasavanja u prošlosti".

- Bit će toga još, kako se izbori budu bližili. Naziv Herceg-Bosna su Hrvati unijeli u današnju Federaciju preko Vašingtonskog sporazuma i ne vidim tu ništa sporno niti zašto nekome smeta naziv jednog od tri konstitutivna naroda. Međutim, bojim se nije toliko ni sporan taj naziv, koliko želja da se jednim ovakvim činom ide u refederalizaciju Federacije u budućnosti - zaključio je.

Na upit što će biti strateški planovi hrvatske politike u 2018. godini, Čović je odgovorio kako je nažalost riječ o izbornoj godini te ponovio kako je ključna izmjena Izbornog zakona.

- Nakon marta ćemo se potpuno uključiti u pripreme za izbore i kampanju. Uporedno s time, mi ne smijemo otupiti oštricu kada je u pitanju evropski put, odnosno kandidatski status i MAP. To nam otvara druge pretpostavke da bi stvari rješavali puno brže. To nije pitanje samo za Hrvate, ali me žalosti da samo hrvatski dužnosnici rade na tome. Ja ću stvarati pritisak na strance kako bi mi dobili taj iskorak prema EU i NATO-u. Protiv sam novih rokova i uvjeta. Iako smo u značajnom dijelu to završili kroz zakone u FBiH i Republici Hrvatskoj, boračkoj populaciji moramo riješiti sve probleme. S druge strane, u pravnom smislu moramo do kraja zaštiti dostojanstvo Domovinskog rata. Eho presude u Hagu ne smije se na bilo koji način dalje održavati na život naših ljudi ovdje - kazao je Čović.

Predsjedavajući Predsjedništva BiH također je istakao kako se pokreće inicijativa da sve, čime se šteti interesima branilaca, bude ukinuto iz zakonskih odredbi.

- Nedopustivo je da ako je jedan tužilac Bošnjak, on po automatizmu primjenjuje zakon koji je teži po optužene Hrvate. Istovremeno od 43 tužioca, samo su 3 Hrvata. Nama je prioritet uvesti isti standard i to će biti naš uvjet - zaključio je Čović.