Danas se navršava 25 godina od ubistva Hakije Turajlića, prvog potpredsjednika Vlade Republike BiH, i bivšeg direktora „Energoinvesta”, koji je 8. januara 1993. godine likvidiran u blizini Sarajevskog aerodroma.  

Oklopno vozilo kojim se Turajlić vraćao sa sastanka s turskom delegacijom na punktu u Kasindolskoj ulici u Nedžarićima zaustavila je srpska vojska. Nikada još nije razjašnjeno zašto su pripadnici francuskog UNPROFOR-a poslušali naređenje srpskih vojnika i otvorili vrata transportera, omogućivši tako da jedan od vojnika ispali rafal u Turajlića, a niti se bh. pravosuđe ozbiljnije pozabavilo informacijama koje su izlazile u javnost o tome da je prolazak vozila s Turajlićem dojavljen neprijateljskoj strani.

Smetao mnogima

Tako još nikada nisu procesuirani ni ubice ni nalogodavci likvidacije ovog visokog bh. dužnosnika koji je bio pod zaštitom međunarodnih snaga, jer se nalazio u UNPROFOR-ovom transporteru.

Iako je 1998. godine Tužilaštvo KS podiglo optužnicu protiv Gorana Vasića za ratni zločin, kojom se ovaj srpski vojnik teretio i za ubistvo Turajlića, on je oslobođen optužbe, a proces je ponavljan tri puta. Vasić je, inače, prvobitno priznao pa kasnije porekao da je on ubio Turajlića. Tužilaštvo KS i dalje istragu vodi protiv NN lica.

A tačno dvije i po decenije porodica čeka istinu i pravdu. Teško je već obolio i Hakijin brat Alija Turajlić, koji se jučer telefonski javio „Dnevnom avazu” iz bolesničke postelje. Ponovio je kako je neshvatljivo da za 25 godina nije procesuiran ovaj slučaj.

- Oni koji bi trebali da istražuju i procesiraju su nezainteresirani. Možete zamisliti da je prošlo 25 godina od ubistva, a da nas niko nijednom nije ni nazvao. To sve dovoljno govori kako se radi. Ovdje je ključna i osnovna stvar ko su nalogodavci, ko je naredio Hakijino ubistvo. Mrtvi ne govore, mi ne možemo ništa. Mogu tvrditi samo da je smetao mnogima jer je bio pravedan i nije se uklapao u tadašnje strukture vlasti – izjavio je za naš list Alija Turajlić.

Šokantni navodi

U međuvremenu, u javnosti je bilo više teorija o tome da je riječ o političkom ubistvu. To ekskluzivno za „Dnevni avaz” tvrdi i Mustafa Imširović, bivši viceguverner Narodne banke Jugoslavije, kojeg je u ratu Turajlić imenovao i za viceguvernera Centralne banke BiH, te, kako kaže, ovlastio da 1992. godine otvori sedam računa u inozemstvu na koje će se uplaćivati donacije za BiH.

Imširović, koji nam se obratio pismom, a potom smo ga i intervjuirali, iznosi šokantne navode o tome da je „Turajlić likvidiran jer je insistirao da za svaku donaciju BiH mora postojati trag“. Kaže da je on bio veliki prijatelj s Turajlićem, koji je, kako kaže, tražio da se sve donacije moraju uplaćivati na račune koji su bili otvoreni u skoro desetak zemalja Evrope i svijeta.

- U BiH je tada ušlo oko deset milijardi maraka donacija, a nigdje nisu uplaćene ni na jedan račun. Kada sam jedne prilike u Cirihu pitao Adila Zulfikarpašića u banci u Švicarskoj gdje su pare, računi su nam prazni, on mi je rekao: „Moj, Mustafa, njima ne trebaju nikakvi računi, oni gotovinu unose i raznose u vrećama i torbama” - tvrdi Imširović.

Ubijen nakon otvaranja bankovnih računa 

Imširovićeve navode potkrepljuju i ranija pisanja medija poput „Slobodne Bosne“, koja je, između ostalog, 28. februara 2002. godine u tekstu o obnovljenoj istrazi o zločinima i teroru te slučajevima „Ševe”, „Ugljen” i „Leutar” upozoravala i na to da je Hakija Turajlić ubijen nakon otvaranja bankovnih računa!

- Taj posao, otvaranja računa, preuzeo je na sebe rahmetli Turajlić. On je tada predložio, a Lagumdžija se složio, da se potencijalni donatori obavijeste plaćenim oglasima u nekoliko vodećih evropskih listova o brojevima računa na koje se može uplaćivati novac za pomoć BiH. Početkom januara 1993. godine Turajlić je ubijen na srpskoj barikadi u Nedžarićima - objavila je, između ostalog, „Slobodna Bosna”, koja je naširoko pisala o detaljima kako je u ratu po svijetu prikupljan novac koji je trebao biti korišten "za kupovinu MTS-a" i deponiran na žiroračune otvorene u devet svjetskih metropola, a koje smo već prenosili u našem feljtonu o političkim ubistvima.