BIH

Zemljište za gradnju crkve s halalom poklonila Hanumica Osmanbegović

Lj. LJUBOJEVIĆ

11.1.2018

Crkva u Bijeljini, posvećena svetom Georgiju, podignuta je 1867. godine i najstarija je pravoslavna bogomolja u ovom gradu. Zemljište za njenu gradnju, prema narodnom predanju, velikodušno i s halalom poklonila je Hanumica Osmanbegović, ali zbog nepoznatih razloga, njeno ime nije upisano u crkvenom ljetopisu.

Obnova oltara

Inicijativa za podizanje ove bogomolje pokrenuta je godinu ranije i molba je upućena bosanskom valiji Topal Šerif Osman-paši da to odobri. Četiri godine poslije, 1871., crkva je dovršena i živopisana. Osveštana je uz prisustvo sarajevskog mitropolita Dionizija i predstavlja jednobrodnu građevinu s visokim zvonikom i kupolom.

Riječ je o mješavini bizantijskog i ruskog stila. Crkva je najprije izgrađena bez zvonika, jer su za vrijeme osmanske vladavine bila zabranjena crkvena zvona, pa je za zvonjenje i okupljanje vjernika korištena drvena “klepka”, a zvonik je podignut kasnije, u vrijeme austrougarske vladavine.

- Ova crkva ima lijep ikonostas koji je živopisan nakon Drugog svjetskog rata, kada je urađena i rekonstrukcija oltara. Dio ikonostasa u ovoj crkvi, kao i onih u Janji i Zagonima, oslikao je prvi bijeljinski akademski slikar Milenko Atanacković. Radove na oltaru je veoma stručno obavio akademski slikar Karlo Macek, koji se poslije iselio u Australiju – kazao nam je sveštenik u ovoj crkvi Ljubo Bogdanović.

Za pretpostaviti je da se i stara drvena crkva nalazila na istom mjestu gdje se sada nalazi ovaj hram s obzirom na to da prota Boriša Starović u ljetopisu bijeljinske eparhije navodi da je u minijaturnoj kapeli, na tri do četiri metra udaljenosti od novog hrama, na maloj mermernoj ploči bilo ispisano da “je na tom mjestu bila časna trpeza starog hrama”.

Raskošna unutrašnjost Crkve svetog Georgija

Bakreni krov

- Još 1844. godine Mahmud–paša Fidahić, koji se u Bijeljinu doselio iz Zvornika, u vrijeme gradnje drvene crkve nudio je bijeljinskim Srbima 500 zlatnih dukata “da idu na Dašnice i tamo prave crkvu”, na šta oni nisu pristali i izgradili su prvu pravoslavnu crkvu u Bijeljini na mjestu gdje su prvobitno bili naumili, u centru nove bijeljinske varoši – navodi se u sačuvanim crkvenim spisima.

U spisima se navodi i da je riječ o jednobrodnoj građevini, dimenzija od 26 x 13,5 metara. Hram je sagrađen od sitne cigle, pokriven je bakrenim limom, ima zvonik sa tri zvona i kupolu, i to iznad oltara. Takav, a sačuvan je do danas, prvobitni hram svetog Georgija predstavlja najstariju očuvanu građevinu u Bijeljini.

Dio ikona oslikao je akademski slikar Milenko Atanacković

Prva “ćelija” od pruća

U crkvenim spisima navodi se da je u Bijeljini, prije nego što je izgrađena Crkva svetog Georgija, postojala takozvana ćelija, koja je bila izgrađena od pruća i nalazila se u naselju Galac, gdje je živio i služio bijeljinski sveštenik Ivan Babić. Njega su, nakon što je prebjegao u Srbiju, naslijedili prota Petar Opalić i prota Dimitrije Marković.

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.