U BiH je od 1. januara stupila na snagu zabrana ubijanja životinja zbog krzna.
Međutim, neizvjesno je hoće li ova zabrana ostati na snazi,s obzirom da je Parlamentarna skupština BiH , prošle godine, prvo u Predstavničkom domu, na prijedlog poslanika Predraga Kožula (HDZBiH) usvojila izmjenu Zakona o zaštiti i dobrobiti životinja BiH kojom se rok za dozvolu uzgoja životinja produžava do 2028. godine, a potom je usvojen i u Domu naroda PSBiH.
Protiv produženja roka za ubijanje životinja zbog uzgoja krzna među rijetkima u Predstavničkom domu, bio je Klub Saveza za bolju budućnost(SBB), a poslanik tog kluba Damir Arnaut bio je jedan od najvećih zagovornika da se ne omogući dalji uzgoj životinja radi krzna i da se ne prihvati produženje roka.
Zbog toga je Arnautu, pismo zahvale uputilo i Udruženje „Prijatelji životinja“ iz Hrvatske, koje pomno prati dešavanja u vezi s ovim zakonom u BiH.
Zakon usvojen u dva doma
No, zakon je u dva doma usvojen u različitim tekstovima i na usaglašavanju je radila Zajednička komisija oba doma, a njen Izvještaj je krajem prošle godine usvojio Dom naroda, ali ne i Predstavnički dom PSBiH.
Naime, zbog raznih „igara“ HDZ-a u vezi nastavka sjednice tog doma prekinute 21. decembra prošle godine, te zakazivanja nove, posljedice nerazmatranja tog izvještaja i nedonošenja konačne odluke su ogromne. Naime, na dnevnom redu nastavku sjednice zakazanom za 17. januar nema tog Izvještaja, a kada će biti održana naredna neizvjesno je.
Ukoliko taj izvještaj Predstavnički dom i usvoji ,onda će izmjene o produženju roka uzgoja životinja radi krzna u BiH, izuzev pasa i mačaka , biti objavljene u Službenom glasniku, nakon čega će ubrzo stupiti na snagu produženje tog roka za narednih deset godina.
Nelegalni rad farmi krzna
Međutim, zbog ove specifične situacije sve farme krzna u BiH koje trenutno rade, bez obzira na to što je rok faktički produžen u Parlamentu BiH, ipak rade nelegalno i krše zakon, jer procedure nisu provedene do kraja, a činjenica je da su odredbe još uvijek aktuelnog zakona stupile na snagu.
Kada bi primjerice sada nadležne inspekcije krenule u kontrolu po važećem zakonu, trebale bi zatvoriti ili kazniti sve one koji uzgajaju životinje radi krzna. No, očigledno da su lobiji u BiH za nastavak rada farmi koje uzgajaju životinje da bi ih ubijali radi krzna, jači od zakona, jer nema informacija da je ijedna farma zatvorena.
Na to su upozoravali i aktivisti "Koalicije bez krzna" brojnim protestima prošle godine organiziranim protiv produženja navedenog roka, no da zaustave usvajanje izmjena zakona nisu uspjeli. Maida Šabeta, iz "Koalicije bez krzna" upoozoravala je ranije da bi produženje spornog roka u BiH moglo opredijeliti neke farme iz zemalja gdje je uzgoj krznašica zabranjen za preseljene u BiH, što bi dovelo do velikih ekoloških problema u našoj zemlji ,jer su te farme poznate kao veliki zagađivači okoline.
Također, Šabeta je upozoravala da u BiH nema registra farmi koje se bave uzgojem životinja, što dodatno otvara prostor manipulicijama u ovoj oblasti.
Inače, sve veći broj država uvodi zabrane uzgoja životinja radi proizvodnje krzna. Tako su primjerice zemlje, poput Velike Britanije, Austrije, Slovenije, Hrvatske, Makedonije, Češke i Holandije, donijele zakonski propis koji onemogućavaju uzgoj i ubijanje životinja zbog krzna.
