Federalno ministarstvo okoliša i turizma, u svojim nadležnostima, snažno podržava aktivnosti u pogledu jačanje kapaciteta zaštite životne sredine u Federaciji Bosne i Hercegovine, a posebno u oblasti zbrinjavanja otpada animalnog porijekla u skladu s najvišim standardima koje zahtijeva i Evropska unija, potvrđeno je za Avaz.ba.

- Neophodno je u tom smislu jačati kapacitete institucija i izraditi strateški okvir za upravljanje nusproizvodima životinjskog porijekla, na što je ukazivano i posljednji izvještaj Evropske komisije o Bosni i Hercegovini za 2016. godinu, te smo, s tim u vezi, maksimalno fokusirani u pravcu dostizanja navedenih ciljeva - kaže ministrica u ovom ministarstvu Edita Đapo.   

Divlje deponije

Naravno, odluka o nusproizvodima životinjskog porijekla i njihovim proizvodima koji nisu namijenjeni ishrani ljudi je predmet usklađivanja s propisom Evropske unije, odnosno Uredbom EU. Njima se uspostavljaju zdravstvena pravila u vezi s nusproizvodima životinjskog porijekla i njihovim proizvodima koji nisu namijenjeni ishrani ljudi. 

- To znači da pitanje otpada animalnog porijekla mora biti dio šire strategije u čije kreiranje će biti uključene sve razine vlasti. Spremni smo da podržimo, pa čak i predvodimo takvu jednu inicijativu. Jer, u BiH se prema procjenama proizvede više od 97.000 tona animalnog otpada, ali umjesto u kafilerijama veliki dio tog otpada završi u prirodi, na divljim deponijama i predstavlja veliku opasnost po okoliš i zdravlje ljudi - kaže ministrica Đapo.  

Nažalost, u BiH još ne postoji organiziran sistem za upravljanje životinjskim otpadom i nusproizvodima životinjskog porijekla, to jeste ne postoje ni kafilerije za neškodljivo uklanjanje životinjskog otpada, kao ni sabirni centri s hladnjačama za prikupljanje ove vrste otpada. Životinjski otpad odvozi se na deponije komunalnog otpada po propisanim procedurama. Federalna inspekcija je nadležna za kontrolu i sankcioniranje nepropisno odloženog otpada životinjskog porijekla.

- Mi želimo stvoriti pretpostavke da bi se navedene činjenice u skorijoj budućnosti promijenile. Naime, Federalno ministarstvo okoliša i turizma u tom smislu snažno podržava uspostavu kafilerije, ali uz poštivanje svih standarda po sistemu Uredbe EU, a ne loša rješenja. Cilj je da se, uz očekivanu podršku EU, pitanje upravljanja životinjskim otpadom i nusproizvodima životinjskog porijekla sistemski rješava - kaže ministrica Đapo.  

Šta to znači? Prema Federalnom planu upravljanja otpadom potrebno je ovaj problem rješavati kroz organiziranje sabirališta, postrojenja za povrat komponenti i odlagališta. Neopasni otpad životinjskog porijekla moguće je koristiti u poljoprivredne svrhe i treba se planski iskoristiti u skladu sa Pravilnikom o životinjskom otpadu i drugim neopasnim materijama prirodnog porijekla koje se mogu koristiti u poljoprivredne svrhe.

- Ekonomski održiv i efikasan sistem upravljanja otpadom životinjskog porijekla nalaže izgradnju potrebne infrastrukture, najmanje jednog objekta za uklanjanje životinjskih nusproizvoda, kao i najmanje tri regionalna objekta ili sabirališta u kojima bi se ovaj otpad prikupljao, te odvozio do centralnog objekta za zbrinjavanje. Sabirališta mogu biti i u regionalnim deponijama - dodaje ministrica Đapo.  

Deponije koje su namijenjene samo za odlaganje otpada animalnog porijekla ne postoje. Životinjski otpad se odlaže na deponije komunalnog otpada, kontrolirano po propisanim procedurama.

Nove tehnologije

- Prije tri godine pokrenuta je priča o izgradnji fabrike za preradu životinjskog otpada u Federaciji BiH. Federalno ministarstvo okoliša i turizma je izdalo okolišnu dozvolu podnosiocu zahtjeva ‘’BIOORGANIKA’’, d.o.o. Kakanj za djelatnost prerade otpada životinjskog porijekla i proizvodnju nus proizvoda životinjskog porijekla.

- Prilikom zbrinjavanja animalnog otpada na deponijama i kafilerije trebaju se uspostaviti nove tehnologije obrade nusproizvoda životinjskog porijekla (iz klaonica i prerade mesa), a kao krajnji proizvod dobivati električna energija, plin i gnojiva. Onaj otpad koji se ne može tehnički preraditi morao bi se termički obraditi u postrojenju za spaljivanje, a pepeo odložiti u skladu sa propisanim normama. Na ovaj način došlo bi do adekvatnog zbrinjavanja životinjskog otpada, smanjenja troškova njegovog zbrinjavanja, a u konačnici bi se ostvarila i dobit od prozvodnje novih proizvoda iz ove vrste otpada - dodaje ministrica Đapo.